1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Grafiti: između umjetnosti i vandalizma

Dio kulture ili samo vandalizam? Oko grafita se svađaju vlasnici kuća i sprejeri. Umjetnik iz Bonna zato sada traži više razumijevanja s obje strane.

Grafiti u Bonnu

Grafiti u Bonnu

Izvanzemaljac je zelen, ljigav, ima zube oštre kao morski pas - i ceri se. Je li njegov osmjeh dijaboličan ili pak malouman? Odgovor na ovo pitanje ostavljen je svakom promatraču posebno da odluči sam. No, možda je njegov izraz lica samo izraz zadovoljstva. Naime, ovaj izvanzemaljac je sasvim "legalan" - grafit, koji ima dozvolu za postojanje, na zidu Kuće mladosti u Bonnu, predviđenog samo za njega. No, Bonn inače ima problem s ilegalnim grafitima: na fasadama, kontrolnim pločama za struju i podvožnjacima. Oko 90.000 eura grad izdvaja godišnje za uklanjanje nedozvoljenih grafita. „To je iznos koji se zadnjih nekoliko godina konstantno drži“, kaže Siegfried Hoss. On radi u Odjelu za upravljanje zgrada grada Bonna i zadužen je za grafite. Hoss je i suorganizator aktualnog Tjedna borbe protiv ilegalnih grafita. Njegov odnos prema ilegalnim sprejerima je vrlo strog: "Oni čine kazneno djelo i uništavaju tuđu imovinu", kaže on.

Štete u milijunskim iznosima

Hoss navodi primjer: grafiti umjetnici jako vole razvodne kutije Njemačke pošte, Telekoma i drugih poduzeća. "Kod jedne ovakve kutije za struju, sprejer plaća od 200 do 300 eura za uklanjanje grafita. Ili, ako ne može platiti, mora odraditi društveno korisni rad. I toga je već bilo", kaže Hoss i dodaje da sprejeri moraju i sami sve očistiti. „Tako vide kakav je to posao“, kaže on. Suradnja između grada, policije, savezne policije, Njemačke željeznice i mjesnih zajednica, bi kroz međusobnu razmjenu iskustva, trebala pomoći u borbi protiv ilegalnih grafita u Bonnu. Prema podacima Saveza njemačkih gradova, štete od grafita diljem Njemačke iznose oko 200 milijuna eura godišnje. No, je li ovakav pristup najbolje rješenje?

Siegfried Hoss,

Sigfried Hoss

Legalni grafiti: često ljepši i dugotrajniji

Druga lokacija: pješački podvožnjak u blizini središta Bonna. Dugi zidovi, koje nitko ne nazire: veliki portret markantnog lica, poznatog sina grada Bonna, poznat i daleko izvan granica Njemačke: Ludwig van Beethoven, u stilu klasičnog portreta. Ovo je također rezultat umjetnosti iz limenke, napravljena na zahtjev grada.

Bogate boje i tamna pozadina čine ovaj portret vrlo otmjenim. Ovakvi "naručeni grafiti" bi druge sprejere mogli spriječiti da se ovjekovječe na tim mjestima ilegalno, rekao je umjetnik Benjamin Sobola. Još jedan primjer je obližnja stanica za autobuse. "Prije tri godine smo je oslikali i do danas nitko nije šarao po njoj", kaže on.

Sobola se već tri godine strastveno bavi grafitima i sada bi, po nalogu grada, trebao utjecati na stvaranje razumijevanja između sprejera i zajednica. U radionicama on informira o legalnim mogućnostima grafiti umjetnosti. Pri tome je vrlo kritičan prema stavovima grada Bonna, kada je u pitanju dostupnost površina za sprejanje: "Köln, za razliku od Bonna, ima puno legalnih površina, većinu su pružili vlasnici poslovnica. Šteta je što toga nema ovdje", kaže Sobola. A upravo je to dobra mogućnost za smanjenje broja ilegalnih grafita.

„No, to je mogućnost, koja ne dolazi u obzir ovdje, kaže Hoss iz Gradskog vijeća u Bonnu. "U jednom trenutku će nestati legalnih površina i slijedeći koji dođe će misliti da, ako su na ovim površinama crtani grafiti, on može jednostavno prijeći na slijedeću i ponovo ćemo imati kazneno djelo", objašnjava Hoss. Ako se pojave nepoželjni grafiti, važno ih je što prije ukloniti, kaže Sobola, inače će sprejer svoje djelo smatrati dobrodošlim". Njegov savjet: " Postoji i anti-grafiti boja, s koje se grafiti mogu ukloniti 50 puta lakše. I to naravno pomaže."

Benjamin Sobola

Benjamin Sloboda pored grafita u Bonnu

Lešinari, burke i banane

Motivacija sprejera koji ilegalno rade je različita: od vandalizma i umjetničkih ideja do političkog aktivizma. Dok se tzv. "tags" - potpisivanje imena - i među sprejerima smatra samo škrabotinama i tako postoje i mnoge druge stvari čiji status nije u potpunosti jasan: banana-grafiti njemačkog umjetnika Thomasa Baumgärtel ukrašavaju preko 4000 kućnih ulaza i galerija. U Leipzigu je grafit Blek le Reta "Madona s djetetom" u potpunosti restauriran i zaštićen je spomenik. U Afganistanu se umjetnica Shamisa Hassani grafitima plavih burki u kavezima bori protiv ugnjetavanja žena, a u Nairobiju politički aktivisti sprejaju slike lešinara na kuće navodno korumpiranih političara.

To je za Benjamina Sobolu dovoljan razlog da se grafitiji smatraju umjetnošću. Ali, kako kaže: "Borim se za legalno sprejanje, jer i sam kao vlasnik znam da nije lijepo kada morate odustati od godišnjeg odmora, jer morate bojati kuću, ili slično."

Preporuka uredništva