1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Grad kao muzej

Upućeni ističu da su skulpturprojekte u Münsteru zanimljivija i posebnija smotra suvremene umjetnosti od Documente. Održavaju se od 1977. svakih 10 godina a do 30. rujna se očekuje u Münsteru čak 500 000 posjetitelja.

default

Umjetničko djelo "Cvijet za Münster" Marka Lehanke

36 umjetnika od proteklog je vikenda pretvorilo javne prostore grada Münstera u izložbene prostore djela suvremene umjetnosti i arhitekture. Na pitanje kako doživljavaju skulpture na otvorenom prostoru, ljudi u Münsteru odgovaraju: «Jako lijepo, živo... Nemam ništa protiv... To mi se dopada. Ne može biti modernije..."

Odnos stanovnika Münstera prema umjetnosti u njihovom gradu postala je osjetno ležerniji. To je prije bilo drukčije, prisjeća se voditelj Zavoda za kulturu, Klaus Ehling: «Dobro se sjećam 1977. i prve izložbe, tada su umjetnici još djelomice morali raditi pod zaštitom policije, tako je otpor bio jak. No, u tijeku izložbe 1987. građani Münstera su primjetili koliko promotivno to odjednom djeluje na van. Kako grad odjednom postaje poznat. Raspoloženje se u velikoj mjeri promijenilo.»

Jednom u 10 godina

Od 1977. u metropoli Vestfalije, Münsteru, održavaju se Kiparski projekti i u ritmu od 10 godina doživljavaju veliku pozornost javnosti, s radovima međunarodnih umjetnika, koji održavaju vezu s Muensterom. Njihova su djela raspoređena po cijelom području grada. Prvobitna ideja je bila: Premjestiti umjetnost iz muzeja pod vedro nebo i stanovništvu je – doslovce - postaviti pred nos.

U uredu za planiranje izložbe «Kiparski projekti Münster 2007.» velik je promet umjetnika, stručnjaka za umjetnost, osoba za odnose s javnošću i novinara.

«Ovdje na zidu izvješen je plan tijeka izložbe. 34 projekta, 46 umjetnika, plan do realizacije. Križići pokazuju kada bi projekti trebali biti gotovi.»

Javni prostor-politiöki prostor

Iza imena Marka Wallingera, britanskog umjetnika, stoji debeli križić označen flomasterom, a pored njega puno upitnika - mjesto za postavljanje skulpture još nije utvrđeno. Crna košulja, crna kosa, kudrava kosa. Ideja Marka Wallingera: oko povijesne gradske jezgre razapeti flaks, koji bi bio svuda iste visine. No, da bi se kukice mogle pričvrstiti za zgrade i kuće, s tim moraju biti suglasni i stanari i vlasnici. Ovog poslijepodneva, stvar je jednostavna: vlasnik kuće se čak sam penje na ljestve.

Granice i premašivanje granica tema su britanskog umjetnika, koji skulpturu prije svega shvaća kao međuljudsku stvar. Time je pogodio ukus troje kustosa«Kiparskih projekata Münster 2007.» Jedna od njih je i Brigitte Frantzen: «Javni prostor je – kao i uvijek - politički prostor. I on zapravo funkcionira samo u našem demokratskom smislu, ako ga se shvati kao politički prostor. To znači – prostor kontroverzija, konflikata, koji se prenose unutar demokratskog društva i koji se manifestiraju na različite načine. Npr. time što se izlažu skulpture, a ne da se prostor prepušta reklami i marketinškim stratezima, osobito ne u gradskim središtima.»

Paralelno s izložbom u Kasselu «Documenta», zvona Münstera najavljuju 4. po redu izložbu «Kiparski projekti». Grad «vestfalijskog mira» u međuvremenu je, čini se, zaista srastao s umjetnošću na ulicama i trgovima.