1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Građani BiH na biralištima

Građani BiH ove nedjelje (12.10.) biraju predstavnike u državnim, entitetskim i kantonalnim institucijama vlasti. Biračka mjesta otvorena su u 7, a bit će zatvorena u 19 sati.

Opći izbori u BiH koji se održavaju u nedjelju (12.10.) provode se za sljedeće razine vlasti: Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamenta BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske (RS), Narodnu skupštinu RS-a i Skupštine Kantona u Federaciji BiH. Na izborima sudjeluje 98 političkih subjekata (50 stranaka, 24 koalicije i 24 nezavisna kandidata). Za opće izbore 2014. godine ukupno je registrirano 3.278.908 birača. Regularnost provođenja izbora na 5.401 biračkom mjestu pratit će veliki broj posmatrača. Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, registrirano je oko 50.000 promatrača političkih subjekata. U nadležnosti CIK-a ukupno je registrirano 5.760 promatrača (nevladine udruge i međunarodni promatrači).

Na snazi je izborna šutnja koja će trajati do zatvaranja biračkih mjesta. U periodu izborne šutnje važi potpuna zabrana bilo kakvih promotivnih aktivnosti stranaka, dok je medijima zabranjeno izvještavanje o stranačkim, odnosno kandidatskim aktivnostima. Također, zabranjeno je objavljivanje rezultata ispitivanja javnog mišljenja u vezi sa glasanjem. Uoči izbornog procesa zabilježene su određene nepravilnosti. Na Centralnom biračkom spisku nalaze se i imena umrlih, ali ne samo onih koji su umrli nakon zaključivanja liste za ovogodišnje izbore, nego i ranije, priopćeno je iz CIK-a. CIK će zatražiti da se o ovom problemu očituje Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

Centralna izborna komisija u BiH

CIK- ovoga puta manje prigovora, ali ipak ima nepravilnosti

Važno je izaći na izbore

Iako većina anketiranih građana ne očekuje bitnije promjene, u odnosu na prošle opće izbore primjetna je nešto veća doza optimizma. Birači su uočili da je uoči ovih izbora bilo manje nacionalističkih poruka i govora mržnje, a da se više pažnje posvetilo "životnim" pitanjima. Iako su "vitalni nacionalni interesi" još uvijek jaki argumenti pri opredjeljenju za neku političku opciju, sve češće se čuju i zahtjevi za većim mirovinama, više posla, većim plaćama... "Imam svoje favorite i izaći ću na izbore. Bilo bi loše ako bismo svi razmišljali da naš glas ne može ništa promijeniti. Smatram da može i da smo mi birači najodgovorniji za sudbinu ove zemlje. Naravno, ne treba očekivati promjene preko noći, ali se do pozitivnih promjena može doći i postupno, ako treba i kroz više izbornih ciklusa. Najgora opcija je ne izaći na izbore. Ako ne možemo svake četvrte godine u neradnom danu prošetati do najbližeg biračkog mjesta, onda ne zaslužujemo bolje", kaže N.A. iz Sarajeva.

Almir Terzić

Almir Terzić

Na pogubnost izborne apstinencije upozoravaju i politički analitičari. Almir Terzić kaže da je još prije dvije godine predlagao da se u izborni sustav BiH uvede kategorija "obaveznog glasanja". "To nije nikakva nedemokratska niti metoda prisile jer se primjenjuje u visoko razvijenim zemljama kao što je Finska, Belgija pa i Australija. Takav sustav bi zauvijek delegitimirao tvrdnje predsjednika prvenstveno nacionalnih, ali i stranaka s prefiksima socijaldemokracije da imaju i uživaju punu podršku građana. Jer, onih 40 do 45 posto birača koji razočarani u cjelokupno stanje ne izlaze na izbore svojim bi stavom moglo promijeniti situaciju“, kaže Terzić za Deutsche Welle.

Izbori za iduće četiri godine

Mali postotak izlaska na izbore u BiH, oko 55 posto, te izborni prag od svega 3 posto omogućavaju političkim subjektima da u parlamente i skupštine ulaze sa svega par stotina glasova, kaže Terzić. "Zbog takvog stanja u protekle četiri godine u mnogim kantonima je prilikom rekonstrukcije vlada parlamentarna većina ovisila o samo jednom zastupniku koji će se prikloniti na ovu ili onu stranu. Za direktnu posljedicu imalo je klasičnu trgovinu mandatima. Nakon ove prilike, 12. listopada, nema popravnog ispita s obzirom na činjenicu da je iduća prilika tek za četiri godine. Zbog nedostatka ustavne kategorije 'prijevremenih izbora' vlast koju danas izaberemo morat ćemo trpjeti iduće četiri godine ma kakva ona bila. Zato je važno izaći na izbore", kaže Terzić.

Član CIK-a Irena Hadžiabdić ističe da je sve spremno za izbore, da su sve izborne komisije pravovremeno primile kompletan glasački materijal i da je sada "sve na biračima". "Glasački materijal stizat će u CIK do 19. listopada pod pratnjom sigurnosnih agencija. Moram priznati da je, u usporedbi s proteklim izborima, tijekom ove izborne kampanje na našu adresu stigao najmanji broj prigovora, što bi trebalo značiti da je ova kampanja protekla dosta mirno. Vidjet ćemo kako će proteći i period izborne šutnje, do zatvaranja biračkih mjesta“, rekla je Irena Hadžiabdić. Prvi neslužbeni rezultati izbora očekuju se iza ponoći, u ponedjeljak (13.10.).

Preporuka uredništva