1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčkoj pomoć - ali uz uvjete

Poruka ministara financija euro-zone je jasna: financijska pomoć prezaduženoj Grčkoj stiže tek kada tamošnji parlament pristane na pooštravanje dosadašnjih mjera štednje. Dio tereta će snositi i privatni vjerovnici.

Giorgos Papandreou postavlja pitanje o povjerenju vladi

Goorgos Papandreou postavlja pitanje o povjerenju vladi

Teka nakon što Atena pristane na nove, strožije, mjere štednje i sanacije vlastitog državnog proračuna Europska unija će odriješiti kesu i dati novu financijsku pomoć zemlji koja se nalazi na rubu financijskog sloma. A grčka tu pomoć nužno treba - bez nje zemlja će već tijekom srpnja ostati bez novaca i morati proglasiti stečaj. Kakve bi to posljedice imalo po međunarodni financijski sustav danas se još nitko ne usuđuje prognozirati, ali su svima dvije činjenice već sada jasne - posljedice bi bile pogubne za sve, a ponajviše za samu Grčku.

Novi grčki ministar financija Evangelos Venizelos

Novi grčki ministar financija Evangelos Venizelos

Zbog toga nitko nema interesa pustiti zemlju na juga Europe da propada - ali pitanje je tko će se koliko "ispružiti" i pod kojim uvjetima. Povjerenik EU-a za financije Olli Rehn je danas (20.6.) na rubu sastanka ministara financija zemalja članica euro-zone u Luxemburgu izjavio da parlament u Ateni mora izglasati potrebne mjere - ma koliko bolne one bile. U prvom redu se tu radi o povećanju poreza i privatizaciji državnog vlasništva. Kada se to usvoji, nova rata kredita iz Fonda za pomoć, a radi se o 12 milijardi eura, će biti odmah isplaćena.

Kako nagovoriti privatne vjerovnike?

Nakon sedmosatne rasprave u nedjelju navečer, ministri financija su dogovorili samo okvir pomoći, ali mnogi važni detalji su ostali još nerazriješeni. U prvom redu to se odnosi na oblik uključivanja privatnih vjerovnika Grčke - tu se radi o privatnim bankama i osiguravajućim društvima koji su uložili velike novce u grčke državne obveznice. "Mi smo se dogovorili oko dobrovoljnog sudjelovanja privatnih vjerovnika, ali - i to je važno - stvarno dobrovoljnog. Svaki oblik pritiska se mora izbjeći", izjavio je Jean-Claude Juncker, šef zemalja euro-grupe i naglasio suštinu postignutog kompromisa: i privatne financijske institucije trebaju ponijeti dio tereta za spas Grčke, ali ih u tu potrebu treba uvjeriti, a nikako ih ne na to prisiliti.

Malo manje izričit u vezi s time je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble, koji po svemu sudeći ne bi imao ni ništa protiv blagog pritiska: "Da, postoje različite tehničke formulacije koje su u opticaju. Mi provjeravamo svaku od njih, ali naravno da o tome nećemo raspravljati u javnosti." Budući da tu konačni dogovor još nije postignut, ministri danas nastavljaju svoju u kasnim noćnim satima prekinutu diskusiju. Luksemburški premijer Juncker za to ima logično objašnjene, barem iz svoje perspektive: "Ako se teži dobrovoljnom sudjelovanju privatnih vjerovnika, ne može se već unaprijed reći o kojem redu veličina se tu radi. To tek treba s njima dogovoriti."

Ministri financija treža izlaz iz grčke krize

Ministri financija traže izlaz iz grčke krize

Trka s vremenom

Vremena, međutim, nema napretek: sredinom srpnja Grčka treba novi kredit u iznosu od 12 milijardi eura - inače joj prijeti stečaj. Za sada europski ministri financija konkretnu odluku uvjetuju daljnjim reformskim mjerama u Grčkoj do početka srpnja, ali iza kulisa se nadaju da će time dobiti dovoljno vremena i za svoje pregovore s privatnim vjerovnicima. S druge strane, ministri financija euro-zone uz sadašnji financijski plan za pomoć Grčkoj, u ukupnom iznosu od 110 milijardi eura, već pripremaju i novi - s dodatnih 120 milijardi.

Istovremeno su u Ateni tamošnji socijalistički premijer Giorgos Papandreou bori za svoje političko preživljavanje. U noći s utorka na srijedu (21/22.6.) će on u parlamentu postaviti pitanje o povjerenju svojoj novoj vladi, koje će biti povezano s novim paketom štednje i privatizacije ukupnog obima od 50 milijardi eura. Za sada je još otvoreno pitanje hoće li on za taj program dobiti potrebnu većinu glasova. Po mišljenju luksemburškog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna, donošenje te odluke bi Grcima lakše palo kada bi "u parlamentu bila postignuta suglasnost oko toga da alternative nema."

Autor: dpa/ard/za

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva