1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčki (propali) snovi o privatizaciji

Drastična mjera zatvaranja državne televizije u Grčkoj je zapravo posljedica već očajnih pokušaja privatizacije i punjenja državne blagajne. Jer, propala je i privatizacija plinoopskrbe i koncerna Depa.

ARCHIV - ILLUSTRATION - Flammen an einem Gasherd leuchten am 23.03.2008 in Würzburg. Wenn die Tage kühler werden, steigt der Gasverbrauch. Für die Versorger oft ein Grund, an der Preisschraube zu drehen. Doch die große Preiswelle zu Beginn der Heizperiode im Herbst bleibt diesmal aus. Foto: Karl-Josef Hildenbrand dpa (Zu dpa «Gaspreise im Aufwärtstrend - kein Preisschock im Herbst» vom 20.08.2012) +++(c) dpa - Bildfunk+++

Gasflamme Gasherd

Slično kao kod svih drugih privatizacija "obiteljskog srebra" Grčke, tako se i kod privatizacije - bolje rekavši, prodaje državnog udjela u glavnom grčkom poduzeću za distribuciju plina Depa, nije javio niti jedan koncern sa zapada. Uopće, i interesenata je bilo veoma malo, ali među njima je ipak bio jedan za kojeg je vlada u Ateni duboko vjerovala da će popuniti njezinu blagajnu: ruski koncern Gazprom.

Hoće li Rusi kupiti ili neće? Mjesecima su se tim pitanjem bavili i grčki političari i javnost. Čas se znakovito šutjelo, čas su se gurali pred objektive kamera i smješkali zajedno s direktorom Gazproma Aleksejem Millerom. Poruka Atene je trebala značiti: Da, Rusi će kupiti većinu udjela kojeg grčka država ima u Depa-i i time svjesno investirati u toliko željen oporavak grčke privrede.

U očekivanju pisma iz Moskve

Postrojenje grčkog Depa

Grci su očekivali golem prihod od privatizacije državnog monopolista za opskrbu plinom. Na koncu se nije javio - nitko!

I onda, ovog ponedjeljka (10.6.) je konačno postalo jasno kako Rusi neće kupiti 65% tvrtke Depa. Jer, tog je dana istekao rok grčke vlade za prikupljanje ponuda i Gazprom se nije uopće javio. Kasnije se u Moskvi čulo obrazloženje kako ponuda nije poslana jer su "nedostajala državna jamstva" za taj posao.

Gotovo smjesta su u Grčkoj počeli medijski napadi zbog ove računice vlade u procesu privatizacije u koju su čvrsto vjerovali - i koja se opet nije ostvarila. Čak i konzervativni list Kathimerini, koji je inače naklonjen vladi premijera Samarasa, dao je oduška nacionalnom bijesu: "Bliski odnosi Gazproma s Kremljom su doveli do čitavog niza pogrešnih strategija", smatra komentatorica tog lista. Po njezinom mišljenju, Gazprom ne razumije "zakone tržišta", a ima problema i sa shvaćanjem smjernica Europske unije protiv monopola.

Zapravo i većina drugih kritika se mnogo manje bavi vlastitim mogućim propustima i pretjeranim očekivanjima nego krivcima izvan granica Grčke: i u upravi Gazproma i u Bruxellesu. Tako se Rusima prigovara kako su "previše očekivali", a tu su i kritike na Europsku uniju koja bi mogla uložiti veto kako bi spriječila stvaranje monopola državnog koncerna usred Europe. U svakom slučaju - Atena je učinila sve ispravno.

Schröder, Putin i Miller

U Gazpromu se posve očito piše 'velika politika' - ovdje direktor Gazproma Miller (posve desno) u društvu Putina i još jednog namještenika Gazproma, bivšeg njemačkog kancelara Schrödera.

"Neka Europa odluči, što hoće"

Ioanis Tsoukalas, sveučilišni profesor fizike i konzervativni zastupnik u Europskom parlamentu, inače je poznat po oštrim riječima i protiv vlade premijera Samarasa. Ali ovaj put je potpuno na strani grčke vlade i čak tvrdi: "Rusi su učinili uslugu Samarasu." Jer, nakon ovog slučaja se grčki premijer više ne mora opravdavati pred Europskom komisijom i ima slobodne ruke prilikom raspisivanja sljedećeg natječaja za grčkog monopolista u opskrbi plinom.

Isto tako, ovaj profesor i političar poziva Bruxelles neka "konačno kaže što hoće i odluči, podržava li napore grčke vlade u privatizaciji - ili ne." Tsoukalas podsjeća kako ti isti Europljani nisu pokazali zanimanje da otkupe grčku imovinu i na što su diskretno pozvani da učine, a sad su javili kako će biti problema ako Rusi dobiju tu tvrtku. Ukratko: ako Grčka ne želi prodati, bit će nevolja, a ako država želi prodati, onda će tek biti pravih nevolja. Takav stav nije fer, smatra grčki zastupnik u Europskom parlamentu.

No ako i ima dvojbe je li bilo nekih drugih razloga za neuspjeh ove privatizacije, ostaje činjenica kako to nipošto nije jedini - i kako je malo ostalo od vjere vlade Grčke kako "sjedi na milijardama". Naime, još 2010. je tadašnja socijalistička vlada premijera Papandreoua međunarodnim kreditorima jamčila kako će od privatizacije državnih udjela dobiti oko 50 milijardi eura - a od onda se malo toga dogodilo u privatizaciji.

Lutrija, jedno zemljište...

Antonis Samaras

Antonis Samaras je sanjao o desecima milijardi, nadao se barem kojoj milijardi - ali sad treba vidjeti, odakle namaći novac.

Tek ovaj premijer je prije nekoliko mjeseci odlučio krenuti u privatizaciju, ali je i više nego očito kako su očekivanja Atene veoma daleko od onoga što je itko spreman platiti. Početkom godine je prodano oveće zemljište sa šumicom, privatnim jezerom i dugom obalom na otoku Krfu stranom investitoru, a uspjela je i privatizacija državne lutrije - mada se Atena i u ovom slučaju nadala mnogo većem iznosu od šestotinjak milijuna eura.

Vlada je očekivala kako će privatizacijom Depa-e konačno "krenuti" s investicijama u zemlju jer se sprema i privatizacija željeznice - ali je umjesto toga doživjela još jedan fijasko. Komentator lista Kathimerini Nikos Xidakis ima dojam kako su grčkoj vladi u takvim velikim poslovima  na neki način "vezane ruke". Možda je to otpor izvana, a možda su uzrok moćni lobiji unutar zemlje. U svakom slučaju su od onih planova o 50 milijardi ostale nade kako će se dobiti tek koja milijarda eura - a i to je veliko pitanje, hoće li se uspjeti realizirati, smatra komentator.

S druge strane, troškovi i dalje teku i blagajna Atene je sve praznija. Zato se Samarasova vlada i "sjetila" 300 milijuna koji svake godine odlaze u državnu televiziju i praktično potezom pera presjekla taj izdatak. Hoće li to pomoći ovoj konzervativnoj grčkoj vladi - veliko je pitanje, jer ne samo da to nipošto neće biti dovoljno da bi se grčka privreda konačno osovila na noge, nego su i koalicijski partneri jasno dali do znanja kako se ne slažu sa zatvaranjem državne televizije.

Preporuka uredništva