1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčki poduzetnici skeptični prema reformskim obećanjima Atene

Novi reformski paket grčke vlade ne nailazi na oduševljenje među grčkim gospodarstvenicima. Grčki poduzetnici se boje novih stečaja i teških vremena za turističku branšu.

Apel koji su grčke gospodarske udruge nedavno uputile premijeru Tsiprasu je bio gotovo dramatičan. Poručile su mu neka postigne dogovor sa zajmodavcima i okonča "ravnotežu užasa". Preventivno su ga upozorile da ne podiže poreze i ne uvodi nova davanja. To bi se, rekle su, negativno odrazilo na tvrtke, zaposlenja i gospodarstvo općenito.

Niže mirovine, viši porezi

Od ponedjeljka navečer (22.6.) su poznati novi reformski prijedlozi grčke vlade. Oni se sastoje prije svega od rezanja, na primjer mirovina i izdataka za naoružanje, i povećanja poreza. Grčko gospodarstvo se smatra žrtvom reformskog paketa. Porez na dobit poduzeća trebao bi porasti za tri posto (s 26 na 29 posto). Na godišnju dobit od preko 500 milijuna eura vlada u Ateni misli uvesti posebnu stopu od dodatnih 12 posto. I porez na dodanu vrijednost za kafiće, restorane i hotele bi trebao biti povećan na 23 posto. I kolikogod su se grčki poduzetnici veselili sporazumu sa zajmodavcima, toliko su sada razočarani reformskim planovima svoje vlade. "Ovo povećanje poreza žestoko će kočiti konjunkturu", siguran je Kostas Michalos.

Kostas Michalos

Kostas Michalos

Predsjednik krovne udrugu Grčkih industrijskih i gospodarskih komora (ESEE) vidi kao najveću žrtvu predloženih mjera prije svega manja poduzeća. Njih ne očekuju samo viši porezi nego oni moraju i sve svoje porezne rate za tekuću godinu platiti unaprijed. Michalos, rekao je u razgovoru za DW, vjeruje da će to dovesti do novih stečaja. Već sada, prema rezultatima jedne studije, svakoga dana nelikvidnost prijavljuje oko 600 poduzeća. Umjesto predloženih mjera, argumentira Michalos, grčka vlada bi zajmodavce trebala uvjeriti da bi suzbijanje sive ekonomije i poboljšanje sustava ubiranja poreza donijelo više novca u državnu blagajnu.

"Kraj grčkog turizma"?

To mišljenje dijeli i Andreas Andreadis, predsjednik Udruge grčkih turističkih poduzeća (SETE). Čemu koristi povećanje poreza kada ih se ne može ubrati, pita se on u razgovoru za DW. Oko 40 posto poreza na dodanu vrijednost se ne ubire.

Andreas Andreadis

Andreas Andreadis

Andreadisu je teško povjerovati i da će grčka vlada pristati na poreze na dodanu vrijednost za hotele i gastronomsku branšu u visini od 23 posto. A ako bi pristala, bio bi to "kraj grčkog turizma", smatra on. U tom slučaju, argumentira, on više ne bi bio konkurentan. Neposredni konkurenti, ukazuje, imaju puno niže stope poreza u turističkoj branši: Turska 8 posto, Italija, Španjolska i Francuska 10 posto i Cipar 9 posto. Već 13 posto, koliko je grčka vlada predlagala u svom prvotnom planu koji je predstavila zajmodavcima, bio je maksimum onoga što grčki turizam može izdvojiti za porez, kaže Andreadis. Šef SETE-a ne razumije zašto EU, Europska središnja banka i MMF inzistiraju na porezu na dodanu vrijednost od 23 posto. Pa turizam je, ukazuje on, jedina gospodarska grana u zemlji koja generira prihode i rast.

I dalje neprivlačna za strane investitore?

Velike sumnje u pozitivne posljedice kataloga mjera o kojemu pregovaraju grčka vlada i najmodavci ima i Thanassis Syrianos.

Thanassis Syrianos

Thanassis Syrianos

Njihova realizacija teško da će Grčku učiniti atraktivnijom za strane investitore, smatra ovaj vlasnik pivovare. Kao član predsjedništva njemačko-grčke Industrijske i gospodarske komore u Ateni on zna da Nijemci ne pokazuju veliki interes za investicije u Grčkoj. Njemačka poduzeća koja su i prije krize djelovala u Grčkoj su joj, doduše, ostala lojalna, ali nova ne dolaze. Za Grčku trenutno pokazuju interes jedino međunarodni hedge-fondovi koji špekuliraju s grčkim državnim obveznicama. Bilo bi potencijalnih investitora iz inozemstva, smatra Syrianos, na primjer na području turizma, ali oni će prvo pričekati da se situacija stabilizira i da grčka vlada stvori "razumne okvire". U to, prema mišljenju ovoga grčkog pivara, sigurno ne spadaju viši porezi.

Preporuka uredništva