1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčki bunar bez dna

Kako bi spriječila stečaj Grčka treba više novca no što se to dosada mislilo. Umjesto 11,5 milijardi eura, sada se govori o 14 milijardi. Za Berlin novi paket pomoći ne dolazi u obzir. Ali što je alternativa?

Sada se dakle javno govori o onome o čemu se dosada pričalo samo iza zatvorenih vrata: kako bi mogla opsluživati svoje financijske obaveze visokozadužena Grčka treba više novca no što se dosada vjerovalo. Prema tvrdnjama uglednog njemačkog tjednika "Der Spiegel", vladi u Atenu nedostaje u slijedeće dvije godine ne 11,5 milijardi eura, već 14 milijardi eura. Spiegel se poziva na međuizvještaj tzv. europske trojke koja je nedavno boravila u Grčkoj.

Wolfgang Schäuble

Wolfgang Schäuble je skeptičan

Predstavnici Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda su u Ateni pregledavali tamošnje knjige i račune i ustanovili da je rupa u proračunu veća no što je ranije bilo najavljivano i dogovoreno. Razlog su slabi uspjesi u procesu privatizacije državnih poduzeća i izostanak planiranih prihoda od poreza uslijed loše ekonomske situacije. O kojoj se sumi točno radi će međunarodni stručnjaci ustanoviti početkom rujna, kada ponovo idu u Atenu.

Atena nema odgovore

Stručnjaci trojke u svom međuizvještaju, na koji se poziva njemački magazin, utvrđuju da vlada grčkog premijera Antonisa Samarasa do sada još nije objasnila

na koji način želi uštedjeti već i planiranih 11,5 milijardi eura. Za namicanje oko trećine te sume još nema dogovora među grčkim koalicijskim partnerima, tvrdi Spiegel. S druge strane novinska agencija DPA javlja, da je grčka vlada u načelu ipak postigla sporazum te da se trebaju razriješiti samo još detalji.

S druge strane, zemlje eurozone pokušavaju naći rješenje za Grčku bez potrebe za odobravanje novog paketa pomoći. To je između ostalog potrebno jer u Berlinu ne postoji spremnost za novu financijsku injekciju. Sve ima svoje granice, izjavio je njemački ministar financija Wolgfang Schäuble, dodajući da "nema smisla bacati novac u bunar bez dna."

Istovremeno je šef demokršćanskog kluba zastupnika u Bundestagu Volker Kauder, izjavio da daljnji ustupci Grčkoj ne dolaze u obzir. "Grci moraju izvršiti ono što su obećali i tu nema nikakvog menavarskog prostora", rekao je Kauder i zaključio: "Grci moraju odgovoriti na pitanje: hoćemo li se još više potruditi ili ćemo napustiti euro zonu?"

Grčko napuštanje eurozone bi bila katastrofa – za sve

Antonis Samaras

Antonis Samaras nema puno izbora

Raspravu o mogućem raspadu eurozone njemački ministar financija Wolfgang Schäuble oštro kritizira. Po njegovim riječima euro je stabilna valuta, a stopa inflacije je niža no u vrijeme njemačke D-marke. "Nema nikakvih naznaka povećane inflacije", napominje Schäuble.

S druge strane povjerenik Europske komisije za energetiku njemački političar Günther Oettinger upozorava da bi izlazak Grčke iz eurozone mogao dovesti do nesagledivih posljedica. "Ukoliko mi ne možemo iz krize izvući zemlju koja u ukupnom proizvodu EU-a sudjeluje s tri posto, nitko nam neće vjerovati da smo u stanju nositi se s velikim problemima", upozorava Oettinger. Po njegovom mišljenju je potrebno Grčku "zadržati u eurozoni ako je ikako moguće."

Istovremeno na posljedice mogućeg izlaska Grčke iz eurozone vrlo dramatičnim riječima upozorava i grčki ministar financija Ioannis Stournaras. Atenskoj novini "To Vima" on je izjavio da građanima predstoje novi bolni rezovi: "Mi moramo ostati u eurozini. Samo nas to može spasiti od siromaštva kakvo još nismo doživjeli."

Plan B

Trojka je u Ateni pronašla veći manjak nego što je bilo planirano

Trojka je u Ateni pronašla veći manjak nego što je bilo planirano

Dok se širom Europe s jedne strane pokušava pronači način kako razriješiti grčku dužničku krizu, s druge strane čini se da se sve više u europskim prijestolnicama razmišlja o mogućnosti izlaska Grčke iz eurozone.

Prema različitim pisanju različitih medija već postoje planovi kako da se druge zemlje koje se nalaze u krizi, prije svih Španjolska, Italija, Irska i Portugal, obrane od mogućih negativnih posljedica odlaska Grčke. Njemačka vlada zasada takve informacije ne želi komentirati i upućuje na predstojeće susrete njemačke kancelarke Angele Merke i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea sljedećeg četvrtka te s grčkim premijerom Antonisom Samarasom dan kasnije u Berlinu.