1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčke reforme puževim korakom

Zbog prespore provedbe obećanih reformi vjerojatno će biti odgođena uplata iduće rate kredita Grčkoj. Tsiprasova vlada obećava poboljšanje, no mnogi su sumnjičavi.

U trećem paketu pomoći za Grčku stoji crno na bijelom: premijer Alexis Tsipras obvezuje se na provedbu 223 mjere štednje i reformi do 2018. godine, koje su precizno navedene i to s točnim rokovima. 48 tih mjera trebalo je biti provedeno do sredine listopada kako bi međunarodni kontrolori pravovremeno mogli početi preispitivati grčke reformske napore i do sredine studenoga podnijeti izvješće ministrima financija država članica eurozone. Zauzvrat je Grčka trebala u listopadu dobiti prvu ratu pomoći u iznosu od dvije milijarde eura te još jednu milijardu u studenome. No prema pisanju njemačkog lista Süddeutsche Zeitung Atena kasni s ispunjavanjem obveza. Do sada je navodno pokrenula samo 14 od ukupno 48 obećanih mjera.

U Grčkoj je taj članak izazvao proturječne reakcije. U utorak ujutro (27.10.) je grčko Ministarstvo financija priopćilo da je 90 posto obećanih reformi pokrenuto. No samo nekoliko sati kasnije je objavljeno da će vlada tek sad po hitnom postupku uputiti u parlament zakone o preostalim reformama. A i tu su sporne mjere štednje očito izostavljene. Za Dimitru Kadu, glavnu urednicu gospodarskog portala Capital.gr, je jasno: "Za Atenu bi bilo dobro kada bi najkasnije u četvrtak (29.10.) donijela obećani zakon po hitnom postupku, jer se toga dana sastaje radna skupina eurozone u Bruxellesu kako bi razmotrila dosadašnje reforme." Ta se skupina već trebala sastati sredinom listopada, ali je susret otkazan jer Grčka nije postigla skoro nikakav napredak.

Prosvjedi

Grci su žestoko opiru mjerama štednje

Iz jednog džepa u drugi

Dimitra Kada objašnjava da je razlog kašnjenja to što su reforme složene i nemoguće ih je pokrenuti u tako kratkom roku. Pogotovo ako se uzme u obzir da Tsiprasova vlada mora u kratkom vremenu ispraviti propuste svih bivših vlada. Osim toga, kaže Dimitra Kadu, postoje još uvijek otvorena pitanja i burne unutarnjopolitičke reakcije, primjerice kod poreza na privatne škole, liberalizacije apotekarske djelatnosti ili ukidanja poreznih povlastica u poljoprivredi. Kako bi ublažio reakcije, lijevo orijentirani Tsipras je u predizbornoj kampanji obećao da će staviti na led sporne mjere štednje i umjesto njih uvesti "zamjenske mjere s istim učinkom". Kod privatnih škola to konkretno znači da je prvobitno uvedeni porez zamijenjen drugom mjerom koja daje isti iznos u državnu blagajnu.

No u predizbornoj kampanji nitko nije želio otkriti kako te zamjenske mjere trebaju izgledati i odakle će ih se financirati. Alexis Papachelas, direktor lista grčkog Kathimerini, kaže da se zbog toga vlada sada našla u problemima: "Politička argumentacija je jedna stvar. No druga stvar je agitacija s ispravnim brojkama." On objašnjava da vladina politika nailazi na negativne reakcije, pa zato vlada pokušava vrludati po načelu: "Iz desnog u lijevi džep".

Tsipras traži podršku u inozemstvu

Francois Hollande i Alexis Tsipras

Francois Hollande i Alexis Tsipras

Tijekom posjeta francuskog predsjednika Francoisa Hollandea Ateni prošlog petka (23.10.) Tsipras je otvoreno govorio o spornoj konsolidaciji nenaplativih bankarskih kredita i izjavio da Grčku ne želi pretvoriti u "arenu za smaknuća". Čini se da je Hollande imao razumijevanja za to. On je zamolio za "fleksibilnost za Grčku", primjerice kod pitanja od koje vrijednosti nekretnine dužnik uživa zaštitu od prinudne prodaje te nekretnine. Manje razumijevanja pokazao je potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis za vrijeme svog nedavnog posjeta Ateni. On je upozorio na nužnost ubrzanja reformi i na opasnost od posezanja za rezervama banaka te odbio prijedlog mirovinske reforme na račun poslodavaca. Grčki mediji su ga odmah prozvali "latvijskim poslanikom Angele Merkel".

U četvrtak (29.10.) u Atenu dolazi još jedan visoki gost: njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier. On će razgovarati s političkim vodstvom zemlje i primiti počasni doktorat Pirejskog sveučilišta. Očekuje se da će tijekom njegovog posjeta također biti govora o razvoju događaja na zapadnom Balkanu.

Preporuka uredništva