1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Grčka traži žrtvenog jarca

Grčkom se širi nasilje. Sukobi domaćeg stanovništva i useljenika događaju se svakodnevno. Neki stručnjaci tvrde kako nije kriva samo kriza već i pomanjkanje kompromisa te agresivan način komunikacije u političkom vrhu.

Posljednji incident, nasilnički napad, dogodio se prošle subote (25.08.) usred bijelog dana. U gradiću Manoladi na zapadu Grčke u koji svake godine pristižu stotine sezonskih radnika iz inozemstva kako bi zaradili koji euro u berbi jagoda, dvojca Grka napala su jednog mladića. Muškarci su 22-godišnjeg Egipćanina zavezali za prozor automobila i vukli ga po cesti. Prema navodima policije, on je navodno prvi napao dvojicu Grka. No, lijevo orijentirane lokalne novine navode kako radnik iz Egipta nije dobio svoju plaću i jedino što je htio od dvojce domaćina je da mu isplate dogovoreni dohodak.

Sličnosti s Weimarskom Republikom

Napadi na strance u Grčkoj u posljednje su vrijeme sve češći. Tako je, primjerice, u kolovozu ove godine u samom središtu Atene jedan Iračanin izgubio život zbog rana zadobivenih nožem. Organizacije za zaštitu ljudskih prava izvješćuju da je u Grčkoj u samo posljednja dva mjeseca zabilježeno više od 200 napada na strance. Prema njihovom mišljenju, jedan od glavnih krivaca je ultradesničarska stranka Zlatna zora koja sa svojih 18 zastupnika u Parlamentu širi strah od stranaca među stanovništvom.

Prosvjednik u središtu Atene palicom nasrće na policajce

Prosvjednik u središtu Atene palicom nasrće na policajce

U međuvremenu mnogi stručnjaci vide određene sličnosti u ovim najnovijim događajima u Grčkoj sa situacijom kakva je vladala u Njemačkoj početkom 20. stoljeća, u vrijeme Weimarske Republike. “U svakom slučaju postoje paralele između današnje Grčke i Weimarske Republike. Primjerice, neki si doista umišljaju da su bolji od drugih i najozbiljnije tvrde kako se čitav svijet urotio protiv Grka”, kaže sociologinja Eleni Karasavidou. Prema njezinom mišljenju mnogi zbog velike ekonomske i socijalne krize u traže žrtvenog jarca. "A za to su naravno najpodobniji oni najslabiji – useljenici odnosno stranci”, kaže Karasavidou.

Stranci također počinitelji

Međutim, događa se i da sami useljenici postanu počinitelji. Početkom kolovoza je tako na otoku Parosu jedan muškarac iz Pakistana tjelesno napao i seksualno zlostavljao 15-godišnju Grkinju – djevojčica se još uvijek nalazi u komi. Policija ga je uhitila i time ujedno spasila od bijesne gomile koja ga je pred gradskom vijećnicom namjeravala linčovati.

Najteži slučaj nasilja do sada zabilježen je također ovog ljeta, i to u Ateni. Trojica muškaraca iz sjeverne Afrike nasred ulice su napala mladog Grka, oca nekoliko djece i nasmrt ga izboli nožem, a sve samo kako bi se dokopali njegove video kamere. Nakon toga su u glavnom gradu Grčke uslijedili masovni napadi na strance. Počnitelji su bile prije svega ultradesničarske skupine koje su se na ovaj način željele osvetiti.

Ilegalni useljenici u pritvoru u Kyprinosu

Ilegalni useljenici u pritvoru u Kyprinosu

“Situacija kakvu trenutno imamo vrlo je složena i nije ju moguće riješiti samo tako. Nasilje prema strancima ne možemo tolerirati. No, istodobno se mora priznati da Grčka ima velik problem s ilegalnim useljenicima koji ne može rješiti sama. Ukoliko se kriza produbljuje, utoliko raste i sklonost nasilju u društvu općenito”, upozorava Panagiotis Ioakemidis, profesor na Odsjeku za europske studije Sveučilišta u Ateni.

On kritizira manjak podrške ostalih europskih zemalja prvenstveno po pitanju osiguranja grčkih granica – naročito one istočne. “Zapravo je zadaća grčke vlade da spriječi širenje nasilja. No, ona je očito preopterećena drugim stvarima – uostalom, ni naši političari nisu baš idealni primjeri za nenasilje”, kaže on. Ioakemidis dodaje kako se diskusije i sukobi popraćeni nasiljem i agresivnim načinom komunikacije praktički nalaze na dnevnom redu grčkih političara. “Političkoj klasi nedostaje kultura kompromisa. Spremnost na sukobe svih vrsta dovodi do iracionalnog rasuđivanja i stvara klimu u kojoj se spremnost na nasilje samo povećava”, zaključuje profesor.

Svatko mora preuzeti odgovornost

Sociologinja Eleni Karasavidou tvrdi da rješenje problema ne može biti jednostavno u prebacivanju odgovornosti na politički vrh

Sociologinja Eleni Karasavidou tvrdi da rješenje problema ne može biti jednostavno u prebacivanju odgovornosti na politički vrh

Kako se kriza u Grčkoj produbljuje, tako se pogoršava i društvena klima. Ipak, postoji nada da se sveprisutne grubosti mogu ublažiti i promijeniti. “S novom koalicijskom vladom u Grčkoj upravo doživljavamo jedan takoreći sasvim nov eksperiment. U prošlosti gotovo i da nismo imali vlade stvorene koalicijama, a ako i jesmo, one bi brzo propale. Međutim, sada je situacija ipak drugačija. Sada je barem moguće postići konsenzus oko pitanja želimo li da Grčka ostane u Europi ili ne”, kaže Ioakemidis.

Eleni Karasavidou, pak, smatra da rješenje problema ne može biti u prebacivanju odgovornosti na sam politički vrh. “Demokracija znači i osobnu odgovornost. Grčki građani moraju konačno uvidjeti da ih se problemi s kojima smo suočeni tiču i osobno. Ne sanjam o nekim nerealnim i udaljenim ciljevima niti tvrdim da je ovdje moguće stvoriti raj. No, isto tako ne želim živjeti u nekoj vrsti socijalne džungle”, zaključuje Karasavidou.

Preporuka uredništva