1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčka sve skuplja

Grčka polako uvodi veći porez na dodanu vrijednost. Stručnjaci, međutim, sumnjaju da će sporni porez donijeti puno.

Najnoviji vic koji kruži Grčkom glasi: Kostas kupuje špagete u supermarketu, a blagajnica ga pita: "Je li Vam to za poklon? Hoćete li da upakiram?" Kostas odgovara: "Ne, hvala. Za mene je." To je dobar znak kad se čovjek i u crne dane uspijeva našaliti. Ali, ipak nema puno mjesta smijehu. Od ovog ponedjeljka u Grčkoj će puno toga poskupjeti. Povećava se PDV na osnovne prehrambene proizvode kao i na neke usluge, što je bio jedan od glavnih uvjeta kreditora koji je grčki parlament, nakon žučne rasprave, usvojio prošlog tjedna.

Posljedice su sljedeće: za rižu, tjesteninu, kruh, peciva, kobasice, kavu, čaj, šećer i druge živežne namirnice porez na dodanu vrijednost (PDV) će biti povećan s 13 na 23 posto. U Grčkoj se nadaju da će se državna blagajna na taj način brže puniti. Samo od kruha i peciva bi se u državnu blagajnu trebalo godišnje sliti 54 milijuna eura - naravno pod pretpostavkom da se konzum potpuno ne uruši.

Grci nemaju prognozu

No, hoće li to stvarno tako i biti? Profesor ekonomije Panagiotis Petrakis smatra da je riječ o kompliciranoj situaciji na tržištu i da se još uvijek ne može ništa prognozirati. "Isto kao što povećanje poreza kratkoročno može povećati državni proračun, tako srednjoročno gledano može dovesti do recesije; a jedno ne isključuje drugo", kaže ovaj stručnjak u razgovoru za DW. Konkretnije procjene, kaže, teško je sada dati. Jer, Grci su u posljednje vrijeme imali, takorekuć na dnevnoj bazi, neobične ekonomske odnose tako da se skoro ništa ne može planirati, upozorava ovaj ekonomski stručnjak.

Na primjer zatvaranje banaka: "Strahujući za svoju ušteđevinu, mnogi građani nisu trošili manje već naprotiv, trošili su više i plaćali karticama. I to je ono što je impresivno u ovoj lošoj ekonomskoj situaciji - da se konjunktura, kada je riječ o određenoj vrsti robe, ne smanjuje već naprotiv iznenada povećava", kaže Petrakis.

Očekuje se dodatno opterećenje kućnog proračuna

U studiji koju je objavio atenski Institut za istraživanje maloprodaje, više porezne stope već su opteretile kućni proračun u prosjeku za 157 eura godišnje. Porez će biti podignut i u gastronomskoj branši i u hotelijerstvu, a i taksi će odmah poskupjeti. No, to nije sve: mala poduzeća moraju računati s time da će plaćati veći porez i to retroaktivno od početka godine, neka vrsta solidarnog dodatka kod većih primanja.

Ipak, mnogi stručnjaci su sigruni da povećanje poreza na dodanu vrijednost skoro neće donijeti ništa u državnu blagajnu već će samo još pojačati tendencije ka recesiji u Grčkoj. "Ovakvi porezni nameti oduzimaju privrednom toku resurse i pogoršavaju recesiju", kazao je u jednoj TV-emisiji ekonomist Mihalis Argyrou. On smatra da ovim teškim mjerama postoji još samo jedan jedini razuman pandan - poticaj u vidu investicija u Grčku i to sa srednjoročnim efektom. On također napominje da se moraju uvesti pouzdana pravila za potencijalne investitore. Prije svega bi bila važna pravna sigurnost i reforma javne uprave, kao i moderan stečajni zakon. Jer, na kraju krajeva Grcima se moraju dati optimistična očekivanja za sljedeću godinu. A na to bi trebala pripaziti sadašnja vlada", kaže Argyrou.

Grad Plaka na otoku Milosu

Grad Plaka na otoku Milosu

Bez poreznih olakšica za otoke

U pregovorima s kreditorima, Atena je prešla važnu crvenu liniju i ukinula porezne olakšice za grčke otoke. Dugo vremena je porez na promet na otocima bio za 30 posto manji nego u ostatku Grčke. S tim je gotovo od 1. listopada 2015. "Veći prihodi od poreza s otoka bi trebali doprinijeti ostvarivanju godišnjeg cilja koji glasi - 2,2 milijarde eura od PDV-a", kaže profesor Petrakis. Prema priopćenju Trgovačkog udruženja ESSE, troškovi života bi trebali skočiti za 12 posto.

No, ima i dobra vijest: banke su otvorene ovog ponedjeljka nakon trotjedne stanke. Ali, ni tu nema mjesta pretjeranom optimizmu jer ova odluka je u svakom slučaju samo simbolične naravi. Prema posljednjim informacijama i dalje su na snazi ograničenja u vezi toga koliko novca se može dnevno podići, a ugovori na oročenu štednju niti mogu biti prekinuti niti se štedni ulog može isplatiti u gotovom novcu.