1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčka se nada milijardama iz Švicarske

Grčka i Švicarska pregovaraju o sporazumu o oporezivanju ušteđevine. Navodno se radi o milijardama koje bi se trebale sliti u prazne grčke blagajne. No, stručnjaci su skeptični.

Brojka koju prenose atenski mediji zvuči odlično: u Švicarskoj se navodno nalazi najmanje 30, a možda i 60 milijardi eura bogatih Grka. Neki komentatori čak govore o 200 milijardi, dakle o znatno većem iznosu od ukupne ušteđevine u grčkim bankama. No, točne brojke nisu poznate. Jedino je sigurno da su Grci od 2009. godine do danas sa svojih računa u domaćim bankama podigli više od 65 milijardi eura, od čega je najmanje 16 milijardi završilo na računima u inozemstvu.

Odljev novca u porezne oaze

Ilias Bissias

Bissias: "Nužna su pametna rješenja"

Kada bi se mogla oporezovati štednja u inozemstvu, za grčko Ministarstvo financija to bi bio odličan izvor prihoda. Zato Atena sa Švicarskom pregovara o sklapanju odgovarajućeg sporazuma, po uzoru na onaj o kojem također pregovaraju i Švicarska i Njemačka. Pravnik Ilias Bissias, koji je doktorirao u Švicarskoj, a danas radi kao odvjetnik za gospodarsko pravo u Ateni i Zürichu, objašnjava da bi svaki grčki klijent švicarskih banaka prema sporazumu imao tri mogućnosti: "Ili će ostati anoniman i platiti paušalni porez od najmanje 30 posto na cijeli kapital, a vjerojatno još i više. Ili će posredstvom švicarske banke prijaviti svoju ušteđevinu grčkom poreznom uredu i podvrgnuti se poreznoj kontroli. Ili će dobiti rok od četiri ili pet mjeseci da bi zatvorio svoj švicarski račun."

Mnogi Grci bi u strahu od državnog bankrota ionako željeli potpuno legalno prebaciti svoju ušteđevinu u Švicarsku, kaže Bissias i dodaje da se oni ne bi imali čega plašiti te da ih vjerojatno ne bi smetalo podvrgavanje kontroli. No, riječ je u štedišama koji posjeduju samo manje svote novca. Daleko zanimljiviji su stari slučajevi: novac sumnjivog podrijetla koji je ilegalno dopremljen u Švicarsku i koji bi naknadno trebalo oporezovati.

Odvjetnik Bissias ističe: "Porezni organi žele spriječiti da klijenti zatvore račun u Švicarskoj i prebace novac negdje drugdje, što bi im bilo moguće u skladu sa sporazumom." Zato on upozorava da su nužna pametna rješenja. Jer, ako Atena bude inzistirala na poreznoj stopi od 30 do 40 posto čitavog kapitala, onda je malo vjerojatno da će velik broj grčkih štediša pristati na takav aranžman, nego će novac radije prebaciti u neku drugu državu. Njegove su bojazni očito opravdane. Atenski list "Kathimerini" je nedavno izvijestio da su već do sada mnogi Grci u strahu od pretjeranog oporezivanja zatvorili svoje švicarske račune i prebacili novac u porezne oaze.

Nisu svi automatski sumnjivi

U ova krizna vremena tema porezni bjegunci se vrlo rado koristi i u političke svrhe. Tako se šef umjerene "Demokratske ljevice" Fotis Kouvelis već proglasio zastupnikom poštenih poreznih obveznika. U svibnju 2010. je u parlamentu zatražio kontrolu bankovnih računa grčkih građana u Liechtensteinu. "Ministar financija je rekao da će se pobrinuti za to, ali ništa se nije dogodilo. Tražio sam i kontrolu ušteđevine grčkih štediša u švicarskim bankama i tadašnji ministar financija Evangelos Venizelos je obećao da će raditi na tome. No, opet ništa nije učinjeno", prosvjeduje Kouvelis.

Sefovi u švicarskoj banci

"Grci će novac prebaciti u porezne oaze"

No, ta negativna bilanca je dobrim dijelom pretjerana. U siječnju ove godine na snagu je stupio protokol o grčko-švicarskom sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji predstavlja pravnu osnovu za razmjenu informacija o utajivačima poreza. U skladu s tim dogovorom, Švicarska mora na službeni zahtjev priopćiti imena, adrese i porezne podatke sumnjivih osoba, ali za davanje tih podataka moraju biti ispunjeni strogi uvjeti, objašnjava odvjetnik Bissias: "Tim sporazumom je predviđeno pružanje službene pomoći u slučaju sumnje u utaju poreza. No, sumnja protiv određene osobe mora se temeljiti na konkretnom slučaju."

Procjenjuje se da na sivu ekonomiju u Grčkoj otpada 25 do 30 posto BDP-a, pa je vrlo vjerojatno da dio novca na švicarskim računima potječe od utaje poreza. Atenski tjednik "Real News" je krajem 2011. izvijestio da tadašnji ministar financija Venizelos polazi od svote u visini od najmanje 30 milijardi eura te da s Bernom pregovara o predujmu na naplatu poreza od deset posto. U idealnom slučaju to bi značilo da bi Grčka već nakon stupanja novog sporazuma na snagu dobila oko tri milijarde eura.