1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Grčka pomama za luksuzom

Nema nikakve dvojbe kako mnogi Grci sve teže vežu kraj s krajem. Ali očito ima i drugih Grka pa tako i u doba kad su banke bile zatvorene vladala je navala u draguljarnicama, prodavaonicama automobila, elektronike...

Život u Grčkoj je težak. Naći još nekoga tko će nešto kupiti izgleda kao beznadni pokušaj. Na tržnicama trgovci nude robu gotovo u bescjenje - i još uvijek jedva nalaze nekoga tko bi kupio malo skuplju ribu, meso ili voće.

Jer makar su banke otvorene, još uvijek tamošnje štediše smiju podići ograničen iznos, u pravilu je to 60 eura na dan. Novina je tek da u nekim bankama mogu podići novac za čitav tjedan unaprijed - ali mnogima to malo koristi jer ionako nemaju novca.

Ali i dok su banke bile zatvorene, to ograničenje se nije odnosilo na izdatke plaćene kreditnom karticom. Zabrinuti hoće li grčke banke uopće opstati i hoće li možda ostati bez svojih ušteđevina, Grci su tako masovno posezali za svojim "plastičnim novcem" i trošili i što imaju i što nemaju. Kupovali su se televizori, automobili, nakit, mobiteli... Lanac prodavaonica elektroničkih uređaja Kotsovolos je objavio kako mu je promet ovog svibnja bio za petinu veći nego prošle godine, najviše zbog navale na velike televizore.

Slično je i u draguljarnici Zolotas, poznatoj po tomu što su njezin nakit nosile i žene poput Jackie Onassis ili Elizabeth Taylor. Nedavno je u njihovu središnju prodavaonicu u Ateni došao kupac koji je želio kupiti nakit u vrijednosti od jednog milijuna eura. Odbili su ga i pravili su se da nemaju dovoljno robe na zalihi.

Žena pred štandom voća

Svakodnevica mnogih Grka jest da se dva puta razmisli, tri puta okrene svaki novčić - i na kraju ipak ne kupi ništa. Ali oni koji imaju neku ušteđevinu boje se i sanacije banaka kakva se vidjela već na Cipru.

Nadzor prometa kapitala je grčku ekonomiju koštao oko tri milijarde eura, ali ako pogledate na pravim mjestima, nećete vidjeti ništa od tih ograničenja.

Tako je i prodaja automobila ovog lipnja u Grčkoj porasla za 13% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dimitris Sinanidis radi u predstavništvu Audija i kaže kako je navala počela zapravo od kako je postala realna mogućnost da će Grčka napustiti zonu eura: "Obzirom na mjesece prije nego što je sve počelo, imali smo mnogo više mušterija i mnogo više prodanih automobila. Auti koji se kupuju su ujedno i modeli za koje postoji najveće zanimanje, modeli A1, A3 i terenac Q3."

Prodavač automobila ima i svoje objašnjenje te pojave: "Ljudi kupuju automobile jer se boje da će izgubiti svoj novac. Ali od kako je Europa postigla sporazum s Grčkom i mušterija je puno manje."

"Sve na karticu"

Griechenland Run auf Luxusgüter Audi

Ne kupuju se najskuplji modeli, ali posao je išao odlično dok su banke bile zatvorene.

To se vidi i u trgovačkom centru Glifade, predgrađu Atene u kojem žive uglavnom dobrostojeći građani. Michalis je draguljarnica koja tamo postoji od 1963. ali Irina Tsibili se ne sjeća da je vidjela nešto slično: "Već dva tjedna prodajemo oko trećinu više nego inače. Ljudi kupuju nakit, bilo s draguljima ili bez njih, jer je i draguljima i zlatu vrijednost porasla u zadnje vrijeme. A mnogo toga prodajemo preko kreditnih kartica. Ljudi se boje da će im biti zaplijenjen dio ušteđevine, tako da svu ušteđevinu prebacuju na račun i troše s kreditnom karticom."

Ipak, čak i u četvrti Glifada se vidi kako se ta rasipnost odnosi na samo maleni broj Grka. Samo malo dalje, u istoj ulici je još jedna draguljarnica i tamo smo ozbiljno naljutili vlasnicu kad smo je upitali o navali mušterija. Ma kakvi, ništa od toga, nije bilo nikad gore: "To je katastrofa, mušterije su jednostavno nestale."

Ipak priznaje da je stanje u doba dok su banke bile zatvorene "bile nešto bolje, ali sve to definitivno nije ništa u usporedbi s vremenom prije krize". I srdito pita: "Pa što da mušterije kupe za 60 eura na dan? I kako da uopće poslujemo sa svom tom kontrolom kapitala i novčanog toka?"

Uživajmo prije smrti

Antigone Oreopoulus je psihoterapeutica u Ateni i objašnjava nam kako ta pomama za luksuzom u Grčkoj i za Grke zapravo uopće nije povezana s pitanjem ima li netko novca: "Zbog sve naše povijesti s ratovima - i mnogi od nas su bile izbjeglice, u našem DNK je negdje zapisano pravilo da ako nečega ima danas, toga ne mora biti i sutra. Grci pate od sindroma zaokupljenosti, žele sve potrošiti već danas jer bi sutra sve to mogli izgubiti."

"Sva ta kupovina pokazuje i naš mentalitet vezan uz smrt. Odražava povijesnu težnju Grka za lijepom smrću, kao što je u Antici 300 Spartanaca lijepo večeralo i nauživalo se prije nego što su otišli u bitku i sigurnu smrt. Tako i današnji Grci žele sebi učiniti nešto lijepo prije nego što umru pa tako i kupuju lijepe stvari."

Psihoterapeutica nam objašnjava kako je glavna osobina krize kroz koju prolazi Grčka nestanak svake nade: "Uvijek iznova vidim tu u mojoj praksi, posebno kod mladih ljudi, kako ljudi više ne gaje nikakvu nadu. Svatko koga vidim mi kaže kako se trudi boriti protiv svog tog crnila i u sebi i oko sebe tako da pokušava stvoriti maleni otok sreće kako bi se suočio s tom nesigurnošću."

Herakles und Kerberos / Vasenmalerei Griechische Vasenmalerei

Možda je doista još od Antike Grcima ostalo iskustvo da ako prijeti sigurna pogibija, onda je najbolje dobro se nauživati.

"Dajte promislite!"

Aristides Hatizis, profesor prava i ekonomije na atenskom sveučilištu se hvata za glavu kad čuje za tu pomamu za luksuzom svojih sunarodnjaka koji još imaju par stotina eura ušteđevine. Ne vjeruje da je itko kod toga razmislio što čini. "Grčki potrošači (nevješto) pokušavaju spasiti svoju ušteđevinu tako da kupuju skupe aute - što je golema greška jer njegova vrijednost vrtoglavo pada već kad napusti trgovinu. Isto vrijedi i za ostalu luksuznu robu", objašnjava nam profesor.

"Mnoge od tih brzopletih odluka slijede loš savjet. Sve je to uglavnom novac bačen kroz prozor. Bilo bi im bolje da sačuvaju svoj novac kod kuće u čarapi nego da kupuju luksuz. Njihova cijena će naglo pasti s novim porezima i u novoj recesiji, jer će pasti i potražnja za takvom robom."

Banke su opet otvorene, ali Grčka je još vrlo daleko od kraja krize i nevolja. A ako bi se vratila drahma, kupnja automobila na kredit u eurima je doista ravna ekonomskom samoubojstvu. Ali niti 300 Spartanaca koji su kretali u bitku kod Termopila nisu više vjerovali da će još postojati njihova domovina nakon navale Perzijanaca - a to je bilo prije gotovo dvije i pol tisuće godina.

Preporuka uredništva