1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčka (opet) pod povećalom Europske unije

Ministri financija EU-a provjeravaju koliko daleko je Grčka odmakla s reformama. Premijer Cipras je pak samouvjeren, ali kreditori povećavaju pritisak.

Aleksis CIpras

Aleksis CIpras

S gledišta grčke vlade sve ide po planu, ako ne čak i bolje. Grčki parlament je u noći sa subote na nedjelju usvojio budžet za 2016. godinu koji predviđa povećanje poreza u milijardskom iznosu kao i smanjenje potrošnje. Grčka ima dobre preduvjete da sredinom 2016. poveća privredni rast, objasnio je premijer Aleksis Cipras tijekom parlamentarne rasprave. Vlada je kao uspjeh navela i rekapitalizaciju grčkih banaka s manje državne pomoći nego što je to prvobitno bilo planirano. Odjel za odnose s javnošću premijera je neobično oštro reagirao na članak objavljen u njemačkom dnevniku Die Welt u kojem se kaže kako Grčka zaostaje u reformama i kako je nalik brodu bez kormilara: "Tvrdoglavi grčki neprijatelji" i dalje se oslanjaju na "dezinformacije i špekulacije".

Na stolu 13 konkretnih reformi

Politički analitičar Lefteris Kusulis smatra da nema razloga za nervozu. "Izvještaj je u redu. Zemlja je u stvari bez vodstva, i to u smislu da vlada ili ne radi ili nije u situaciji isporučiti konkretne rezultate, i ostaje zarobljena u svom starom mentalitetu gdje u prvom redu radi na očuvanju vlastitog položaja." Čak i u 'metaforičkom smislu' je moguće reći da je brod bez kormilara, „jer je vodstvo zaista zainteresirano da ostane na svojim pozicijama i nije im bitno u kojem smjeru brod zapravo plovi“. No, mnogi u Ateni vide to drugačije. "Pritisak i iznuda - kreditori znaju igru", kritizira ljevičarski liberalni list i izvještaj lista iz Berlina označava kao "njemačkog Trojanskog konja". "Ja uopće ne znam što se iza toga krije", rekao je u jednom radio intervjuu u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Dimitris Mardas.

Ono što je više nego jasno i neskriveno jesu zahtjevi kreditore za provjerom dokle se stiglo s reformama u Grčkoj, što se prema ranijem planu trebalo dogoditi u listopadu. No, zbog unutrašnjopolitičkih razloga stalno je odgađano. Grčka vlada je prešla veliku prepreku kada je krajem studenog parlament tijesnom većinom usvojio reformski paket i time otvorio vrata novoj tranši kredita u visini dvije milijarde eura. Očekuje se da bi dalje reforme mogle biti usvojene do 11. decembra - uključujući i spornu reformu plata u javnom sektoru, kao i privatizaciju jednog državnog energetskog koncerna što politika zapravo ne želi. A ako do toga dođe smiješi se još jedna tranša kredita u visini jedne milijarde eura. Pri tom se do kraja siječnja očekuje i reforma mirovinskog sustava. U posljednje vrijeme su grčki krediti otplaćivani u sve manjim ratama i to samo kao protuusluga za konkretne reformske korake koji se također daju provjeriti.

Banka u grčkoj

Banke još uvijek na klimavim nogama

Potreba za kompromisom

Još prije usvajanja najnovijih mjera štednje kreditori su vršili pritisak na Atenu da riješi otvorena pitanja - očigledno s uspjehom. Politički analitičar Kusulis je uvjeren da dok kreditori ponovo vrše pritisak, Cipras traži slobodan prostor za izvlačenje. Vlada će biti primorana prihvatiti jedno ili drugo jer trenutno ne može sebi priuštiti novu krizu ili raskid s Europom, smatra ovaj analitičar. Međutim, u pitanju je samo taktiziranje. "Vlada je i sama rekla kako nije zadovoljna sa svim reformama i na taj način signalizira da ih neće provesti. Vjerujem da vlada igra na vrijeme, kako bi do tada državni aparat stavila pod svoju kontrolu. A ako se okolnosti pokažu povoljnima, onda bi se moglo razmisliti o novom suprotstavljanju i samim tim izbjegavanju dogovorene tranše kredita."

Politički analitičar Tasos Papas je uvjeren kako bi vlada u Ateni sebi dopustila prekid dogovora ukoliko bi se kreditori zajedno s reformama mirovinskog sustava usmjerili i na kresanje hipotekarnog osiguranja kredita. "Tako kada je riječ o ovom pitanju bi kreditori, htjeli ne samo postići cilj već i odrediti sredstva za postizanje tog cilja. Zbog toga je predloženo povećanje doprinosa koje bi trebali uplaćivati poslodavci s njihove strane odbijeno", kritizira ovaj grčki analitičar.

Kako bi mogao provesti ostale reforme, premijer Cipras je tijekom rasprave o budžetu lobirao za široku, nadstranačku koaliciju koja bi podržala njegov gospodarski kurs. Ali, naišao je na mnoga odbijanja uz naznaku da je kao oporbeni političar u svakoj prilici ometao bilo kakav konsenzus.