1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčka (ni)je novi Cipar

Dolazi li Grexit? Ili ipak neka vrsta dogovora? Razvoj događaja u Grčkoj mogao bi se odvijati po scenariju Cipra od prije dvije godine. Tržišta kapitala su u svakom slučaju opuštena.

„Nema nikakvog razloga za uznemirenje“, rekao je jedan predstavnik Njemačke vlade u ponedjeljak ujutro. Tržišta dionicama isprva nisu vjerovala umirujućim tonovima političara. No tijekom dana se situacija i ovdje smirila. „Burze su reagirale oprezno ali zasigurno ne možemo govoriti o nekakvom krahu. Ovakav razvoj događaja u Grčkoj se očekivao“, smatra Robert Halver, analitičar frankfurtske Baader Banke.

Po uzoru na Cipar

Nakon što su pregovori između Grčke vlade i Europske unije propali, Europska središnja banka (ESB) je odbila povećati volumen kredita za hitne namjene grčkom bankarskom sustavu. Na taj način je Grčku prisilila na uvođenje kontrole kretanja kapitala. „ESB nije imao drugog izbora jer se ne smije uzdizati iznad političkih odluka. To nije njegova zadaća i osim toga bi to bilo ilegalno“, kaže Halver za DW. No ESB nije u potpunosti izvučen iz političkog konteksta nego koji put može biti aktivni čimbenik političkih procesa, smatra Johannes Mayr iz Bavarske zemaljske banke.

Banke na Cipru

Slične slike: Cipar 2013...

“Slučaj Cipra je pokazao da ESB raspolaže mehanizmima kojima vlade može prisiliti da se vrate za pregovarački stol i da čak prihvate reforme”, kaže Mayr. Paralele između Grčke i Cipra su više nego očite. I u grčkom susjedstvu se dugo otezalo s pregovorima s međunarodnim kreditorima da bi na kraju parlament odbacio mjere štednje nakon čega je ESB zaprijetio uskraćivanjem kredita pa su Ciprani na kraju ipak popustili. Ukoliko se Grci na nedjeljnom referendumu odluče odbaciti europske zahtjeve, moguće je da ESB u potpunosti uskrati kredite Grčkoj.

Glas naroda

Dotada je na snazi kontrola prometa kapitalom. I tu je scenarij sličan ciparskom gdje su ovakve kontrole bile na snazi pune dvije godine i tek su nedavno ukinute. Kontrole se manje odnose na dizanje gotovine na bankomatima nego su uglavnom usmjerene protiv doznaka u inozemstvo. No ove mjere otežavaju i promet kapitala unutar same Grčke što dodatno slabi ionako posrnulo gospodarstvo.

Stručnjaci poput Mayra smatraju da će Grci unatoč svemu u nedjelju ipak glasati za reforme i mjere štednje. „Velika većina građana želi zadržati euro, a i uvođenje kontrole prometa kapitala i činjenica da se na bankomatima može podići svega 60 eura dnevno će učiniti svoje“, vjeruje Mayr.

Grexit nije smak svijeta

Banke u Grčkoj

...i Grčka 2015.

Odluče li se Grci u nedjelju većinom protiv europskih mjera tada su državni stečaj i izlazak iz zone eura (Grexit) neminovni. „To bi bilo žalosno ali za ostatak eurozone i EU-a ne i tragično“, smatra ekonomist Halver. On vjeruje da bankarska kriza ne prijeti jer da posljednjih godina banke nisu pojačano investirale u grčko gospodarstvo. No ostaje ipak politička opasnost od ovakvog scenarija. Jer gotovo je sigurno da bi desno-populističke snage snažno profitirale od ovakvog razvoja događaja.

Preporuka uredništva