1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Grčka kriza - prijetnja članstvu Hrvatske u EU i eurozoni – ili ne ?

Dok u EU ostaju sporni krediti koje EU namjerava pružiti Grčkoj u slučaju da domaće mjere ipak ne uspiju, čini se da grčka kriza ipak neće imati utjecaja na Hrvatsku i njezin proces pristupanja EU.

Simbol za grčku krizu

Može li grčka kriza povući u ponor i one koji žele u EU?

« Posljedice grčke krize bit će samo ograničene. Kada je riječ o Hrvatskoj proces pristupanja toliko je odmakao da se ona nalazi na crti cilja. Zbog toga smatram da neće biti problema oko Hrvatske », kaže Janis Emmanouilidis analitičar Europskog političkog centra (EPC). Ipak, priznaje da se može dogoditi da ova kriza u eurozoni, za koju još nitko ne zna kamo i kako će se razviti, da utječe i na Europsku uniju i njezine temeljne planove, prije svega kada je riječ o eurozoni. « Ako se to dogodi tada bi se to odrazilo i na pitanje proširenja. Eventualno bi se promijenio i europski acqui, pravna stečevina i to bi se odrazilo naravno i na proširenje », upozorava analitičar EPC-a Emmanoulidis.

« Glavna informacija i rezultat grčke krize koji bi trebao utjecati na zemlje koje su na putu u eurozonu je činjenica da zemlja treba stabilan i trajan tečaj svoje valute i to bez velikih deficita u vanjskoj trgovini i platnim nalozima. Ako imate problema s tečajem vaše valute tada je bolje ne ući u euro », poručuje slovenski ministar financija Franc Križanič, nakon sastanka ECOFIN-a u Bruxellesu. On je rekao kako Slovenija ne žali što nema svoju monetarnu politiku u vremenima krize, već upravo suprotno. Slovenija je sretna što je dio eurozone i što sudjeluje u modernoj politici koja se vodi u ekonomsko naprednim zemljama.

Što se tiče Hrvatske i Islanda - kod Islanda je pitanje da li na koncu uopće želi u EU, a u slučaju Hrvatske koja se nalazi na samom cilju, posljedice neće biti teške i dalekosežne - s takvom ocjenom se slaže slovenski ministar financija Križanič. Na pitanje da li stanje i kriza u Grčkoj može utjecati na pristup Hrvatske Europskoj uniji, slovenski ministar financija je za Deutsche Welle rekao: « Ne vidim prepreke da bi mogle biti veće nego što one jesu ». Slovenski je ministar dodao kako Slovenija i Island « imaju određene probleme vezane uz bilateralne odnose, ali mislim da ona mogu biti rješena ».

Slovenske glavobolje i iziritirani slovenski ministar

Franc Križanič

Slovenski ministar financija Franc Križanič

Slovenija je najteže pogođena financijskom krizom u eurozoni sa padom BNP od 7,8 posto. Budući je nedavno povećala minimalne plaće za 22 posto ili za oko sto eura, postavlja se pitanje konkuretnosti slovenskeog gospodarstva. « Kao i sve razvijene europske zemlje Slovenija je otvorena za strana izravna ulaganja. Posebno smo zainteresirani ako netko ima zanimljive projekte koji su orijetirani prema izvozu i koji su prije svega ekološki i s visokom vrijednosti », pojašnjava slovenski ministar Križanič.

Na pitanje zašto hrvatski lanac trgovina « Konzum » već godinama ne može u Sloveniji kupiti niti zemljište niti dobiti dozvolu za izgradnju svog prodajnog centra, slovenski ministar je rekao kako to nije točno te da je Slovenija otvorena. « U Sloveniji istu stvar mogu raditi Lidl, Interspar, Leclerq i Hofer ». Na inzistiranje novinara da dobije odgovor zašto je to tako, slovenski ministar očito iziritiran je prekinuo razgovor. Nakon toga je samo dobacio kako je studirao u Zagrebu te da dobro poznaje te novinare iz Tuđmanova doba. Međutim novinar koji mu je postavljao pitanje ne živi u Hrvatskoj već više od 30 godina i radi za njemački medij.

Koliko kriza ipak može utjecati na prođirenje ?

Janis A. Emmanouilidis

Janis A. Emmanouilidis European Policy Centre (EPC),

« Međutim, kriza može promijeniti raspoloženje unutar Europske unije. To sada ne znamo, jer ne znamo kako će se razviti kriza. Ako se uvelike promijeni stanje u Uniji i kriza počne utjecati na sva područja politike, tada će se kriza odraziti i na područje proširenja, ali zato je potrebna kristalna kugla », upozorava analitičar Emmanouilidis.

« Kriza je zasigurno utjecala i na gospodarstva na istoku i jugoistoku Europe i zbog toga su se pogoršali i temeljni podaci u pojedinim zemljama ».