1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčka je spašena, ali ne i stabilnost eura

Grčka će dobiti pomoć od 110 milijardi eura, što bi ju trebalo spasiti od bankrota. Ta pomoć je bila neizbježna, ali za dugoročnu stabilnost eura potreban je bolji krizni menadžment, smatra Christoph Hasselbach.

default

Financijska pomoć Grčkoj neće biti potrebna i ona je samo krajnje sredstvo, još donedavno je tvrdila njemačka kancelarka Angela Merkel. Stvarno je čudno kako je brzo došlo do tog slučaja nužde. I Nijemci, a i ostali koji moraju platiti svoj dio, učinit će to teška srca.

Logično je da ova pomoć ljude ljuti. Jedna zemlja je godinama živjela iznad svojih mogućnosti. Opetovano je frizirala svoje statistike i već se s krivim brojkama prošvercala u eurozonu. A sada joj se još priskače u pomoć. Gdje su tu poticaji za popravljanje, ne samo Grčkoj da se popravi, nego i drugim potencijalnim kandidatima - Irskoj, Portugalu, Španjolskoj? Ali Europska komisija i članice eurozone očito dugo nisu ni željeli znati istinu o gospodarskoj situaciji i pravim statistikama u Grčkoj. I Nijemci su za to vrijeme gomilanja grčkih dugova mogli dobrano izvoziti robu u Grčku. A upravo bi njima moralo biti posebno stalo do sigurnosti eurozone, jer njihov kompletni gospodarski koncept ovisi o tome.

Škripi cijeli sustav

S ovom akcijom spašavanja nije ni blizu sve riješeno. Bez strukturnih reformi u Europskoj uniji, a i izvan nje vrlo brzo će nam sljedeća kriza pokucati na vrata. Zašto se još uvijek nije baš daleko odmaklo s jačom kontrolom financijskih tržišta? Kako to da još uvijek nekoliko rejting-agencija može odlučivati o gospodarstvima cijelih nacija? Zašto porezni platiše spašavaju banke, da bi one i dalje mogle nastaviti svoje špekulacije protiv države? Čini se da i dalje rad lobista u financijskoj branši funkcionira izvrsno.

Ni isključenje ne smije biti tabu

Ali nešto se mora promijeniti i unutar same eurozone. Osnivanje unije sa zajedničkom valutom bila je u prvom redu politička, a tek u drugom gospodarska odluka i bila je zamišljena za vremena blagostanja, za vremena bez oblačka na gospodarskom nebu. Ali sada u oluji - a ona traje već prilično dugo - nikoga nije briga za pravila kojih se treba držati za sigurnost eurozone. U budućnosti razmjena informacija između zemalja eurozone mora biti puno bolja da bi se moglo znatno prije reagirati na prve naznake nadolazeće krize. Osim toga, mehanizmi gospodarske politike moraju biti puno bolje povezani i umreženi. I na kraju, iako je to u sadašnjem slučaju još tabu, privremeno isključenje iz eurozone moralo bi u budućnosti biti moguće.

Europska unija je prvi dio financijske krize relativno dobro prebrodila jer je djelovala jedinstveno i odlučno. Ima stoga dobre razloge da iz toga nešto nauči.

Autor: Christoph Hasselbach/Dunja Dragojević

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva