1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Grčka drama se pretvara u - tragediju

„Situacija u Grčkoj se razvija u sve gorem smjeru“. To je bilanca stručnjaka takozvane „trojke“ koji su u Ateni analizirali dugove mediteranske zemlje. Poruka je jasna, ali i zabrinjavajuća za cijelu Europu.

Zastave EU-a i Grčke

U Europskoj uniji raste zabrinutost zbog grčkog duga

Grčki premijer Giorgos Papandreou

Grčki premijer Giorgos Papandreou

Kontrolori “trojke”(predstavnici Europske središnje banke, Međunarodnog monetarnog fonda, MMF, i Europske komisije) već u prvoj rečenici svoje analize prenose ssredišnju poruku razvoja “grčke drame” u posljednja tri mjeseca. Stanje u Ateni je sve gore i gore.

Grčkoj će biti potrebno još više novca – ukoliko se želi spriječiti najgori scenarij. Odnosno bankrot. Grčka će, smatra “trojka”, u slučaju nepovoljnog razvoja tek za deset godina ponovno biti u stanju sama “servisirati” vlastiti dug – npr. otplaćivati rate preuzetih kredita. A to je čak devet godina kasnije od termina kojem su se nadali spasitelji eura.

Izvještaj “trojke” šokirao je europske čelnike, koji će se u nedjelju (23.10) sastati na summitu koji ima samo jedan cilj: pronalaženje rješenja za dužničku krizu. Agencija dpa i neke druge agencije objavile su glavne točke “strogo povjerljive” analize.

DUG:

Za 2011. stručnjaci predviđaju porast grčkog duga na oko 162% BDP-a (bruto domaći proizvod). Do 2013. dug će narasti na 186% BDP-a. Do 2030. ukupni dug mogao bi se „smanjiti“ na 130%. No, Grčka se sve do 2021. „neće moći vratiti na tržište“, kako bi sama, bez tuđe pomoći, mogla posuditi svježi novac.

FINANCIJE:

Paket pomoći Grčkoj zaključen u srpnju 2011. po mišljenju „trojke“ nije dovoljan. Njime je predviđeno slanje 109 milijardi eura partnera iz eurozone i MMF-a u prezaduženu zemlju. Dodatno bi banke i osiguravatelji trebali „uskočiti“ s oko 50 milijardi. Kako? Oni bi se trebali dragovoljno odreći dijela vrijednosti grčkih obveznica (21%) koje posjeduju. Međunarodni inspektori smatraju i da će Grčkoj do 2020. biti potrebno ukupno 252 milijarde eura. U najgorem slučaju svota bi mogla narasti na 444 milijarde – u slučaju recesije, ili u slučaju da privatizacija ne bude uspješna.

Prosvjedi ispred parlamenta u Ateni

Prosvjedi ispred parlamenta u Ateni

OPROST DUGA:

U eurozoni se odavno razmišlja i o oprostu dugova (“haircut”) Grcima. U kontekstu privatnih investitora koji su uložili u grčke obveznice (banke, osiguravateljska društva i fondovi) spominje se svota između 40 i 60% vrijendosti ulaganja. Investitori bi jednostavno morali/trebali zabraviti otprilike polovicu uložene svote. Po mišljenju “trojke” taj bi korak “olakšao” položaj javnih investitora (države eurozone) i MMF-a, oni za sada snose najveći dio napora oko spasa Grčke.

Autor: Srećko Matić (dpa/dapd)

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic