1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Grčka želi biti i bolja od Njemačke

Nakon pet dugih dana koliko je trajala diskusija u parlamentu, grčka vlada je kasno sinoć donijela odluku o usvajanju proračuna za slijedeću godinu. No, usprkos novim mjerama štednje, Grci ipak polako gube nadu.

Grčka obala

Po planu, Grčka bi čak smanjila svoja zaduživanja

Makar su i ovog utorka (6.12.) građani prosvjedovali pred zgradom parlamenta u Ateni, zastupnici široke koalicije prihvatili su odluku vlade premijera Lucasa Papademosa kako će ta zemlja već slijedeću godinu potrošiti samo onoliko koliko zaradi i kako neće upadati u nove dugove, što trenutno ne postiže praktično niti jedna zemlja Europske unije. To znači da će Grčka svoj proračun morati puniti i dodatnim mjerama štednje, dodatnim povećanjem poreza ali i opsežnom privatizacijom. Već uoči glasovanja o proračunu, grčki ministar financija Evangelos Veniselos je upozorio kako je provedba svih planiranih reformi "od egzistencijalnog značaja" za tu zemlju.

Lucas Papademos

Grčki premijer dobro zna kako je to možda posljednja prilika

Usprkos obvezi kako se neće dodatno zaduživati, Grčka do sredine prosinca očekuje posljednji obrok kredita koji je Ateni odobren još 2010. godine. Dok se očekuje i tih osam od ukupno 110 milijardi eura dogovorene pomoći, takozvana "trojka" - dakle predstavnici EU, Europske središnje banke i MMF-a će već 12. prosinca stići Grčku kako bi počeli provjeru, da li je ta zemlja dovoljno pouzdana kako bi primila novi program pomoći u visini od 130 milijardi eura.

Posljednja šansa za Grčku

Usvojeni proračun - i mjere štednje koji on sadrži, bila je svojevrsna pretpostavka da Atena dobije taj novac koji joj je ljuto potreban. Tako je i direktor grčke središnje banke Girogos Provopoulos upozorio kako se ove mjere štednje naprosto moraju prihvatiti, jer je novi paket pomoći "možda posljednja šansa" da se spasi Grčka.

Kovanica stare grčke drahme i eura

Grci žele zadržati euro - ali ga radije imaju 'u čarapi', za svaki slučaj.

No i sami Grci su sve manje uvjereni u spas. Doduše, čak tri od čeriri stanovnika te zemlje želi da Grčka ostane u toj zemlji, ali istovremeno gotovo svi misle da će slijedeće godine biti još gore, nalaz je ankete koju je proveo list Athens News. To znači i da građani više ne isključuju mogućnost da izgube euro i na rezultat je dramatičnim riječima upozorio i direktor grčke središnje banke: građani masovno podižu svoj novac iz grčkih banaka. Samo do konca kolovoza ove godine su građani povukli 49 milijarde eura sa svojih računa, štednih knjižica ili oročenih sredstava i povlačenje se odvija sve brže i brže. Sve u svemu, početkom prošle godine su Grci u bankama imali još 237,7 milijardi, a sad je to još samo oko 170 milijardi eura.

Juriš na banke - i na eure

Besplatna kuhinja za siromašne u Grčkoj

Uštede se više ne kupe samo zbog špekulacija - nego za preživljavanje.

Pretpostavlja se kako je barem petina novca koji je podignut iz grčkih banaka u međuvremenu negdje u inozemstvu - vjerojatno u zemljama za koje je izvjesno da će zadržati euro. Ali je zapravo za grčko gospodarstvo još gore, što se zbiva s ostalim novcem koji se podiže. Jer dok su se isprva dizali samo veći iznosi, sad se nemilice prazne i malene pričuve - jer je novac potreban za svakodnevni život. Tu su i krediti koje treba otplaćivati, jer nasuprot ovoj štednji koja se sve brže topi, stoji golemi brijeg dugova građana koji se procjenjuje na 253 milijardi eura.

Sve su to veoma loše vijesti za grčko gospodarstvo: to znači da će tamošnje banke još teže odobravati nove kredite kad je veoma lako moguće kako barem petinu tih kredita građani više neće moći otplaćivati jer više nemaju tolike prihode - a možda uopće niti radno mjesto. Manje pričuve, zbrojeno s trulim kreditima ne obećava baš svjetlu budućnost za ovu mediteransku zemlju, usprkos mjerama štednje na koje se odlučila ova vlada.

Autor: A. Šubić (agencije)

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva