1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

121208 deutsch sprache ausstellung

Cornelia Rabitz (az)19. prosinca 2008

U bonskom muzeju "Kuća povijesti" otvorena je dugo pripremana izložba pod naslovom: "Govori se njemački". Namjera je pokazati raznolikost, razvoj i bogatstvo njemačkog jezika. Od srednjevjekovnih poema do SMS-poruka.

https://p.dw.com/p/GJp4
Integracija putem jezika - Njemačka sredinom šezdesetih godina, priručnik njemačkog jezika za strance. Eksponat sa izložbe "Govori se njemački"
Integracija putem jezika - Njemačka sredinom šezdesetih godina, priručnik njemačkog jezika za strance. Eksponat sa izložbe "Govori se njemački"Foto: Stiftung Haus der Geschichte
Zaštićena vrsta - da li njemački jezik treba zaštititi ustavom?
Zaštićena vrsta - da li njemački jezik treba zaštititi ustavom?Foto: picture-alliance / dpa / DW

Slučajnosti su ponekad doista zanimljive - upravo u vrijeme kada se u javnosti (moramo reći: ponovo) vodi rasprava o tome da li bi njemački jezik trebao imati posebnu zaštitu države i to čak u toj mjeri da bi u ustav trebalo unijeti dodatak: 'Jezik Savezne Republike Njemačke je njemački', u bonskom muzeju "Kuća povijesti" otvorena je dugo pripremana izložba pod naslovom: "Govori se njemački". Kustosi izložbe, međutim, ne žele da se njihov rad shvati kao neki novi prilog u korist inicijative za promjenom ustava. Njihova je namjera prije svega bila da pokažu raznolikost, razvoj i bogatstvo njemačkog jezika. Zastupljeni su primjeri iz bogate povijesti pisanog njemačkog jezika - od srednjevjekovnih poema do suvremeni kraćenica koje se koriste pri slanju SMS-poruka.

Izložba želi između ostaloga pažnju privući i neobičnim eksponatima. Najstariji izložak je jedan vrh koplja iz sedmog stoljeća na kojem su ugravirane starogermanske rune, a najmanji jedna mala igrica iz 18. stoljeća. Najsvježiji je primjerak licitarsko srce s natpisom, donešeno neposredno prije otvaranja izložbe iz jedne bonske pekare, a jedan od najzanimljivijih industrijski robot koji se inače koristi za zavarivanje u automobilskoj indstriji. Njega su programeri tako preparirali da on sada funkcionira kao kreativan pisaći robot. On je "nahranjen" specijalnim programom koji sadrži između ostalog i brojna gramatička pravila i riječnik s više stotina pojmova. Taj robot sada piše/stvara vlastite tekstove, vlastite literarne manifeste.

Jezik je živ organizam

Namjera izložbe koji je koncipirao direktor Kuće povijesti Jürgen Reiche nije bila da pokrije do u detalje sve aspekte razvoja njemačkog jezika. Slijedeći moderne koncepte muzealnog izlaganja, ovom se izložbom željelo posjetitelje i poučiti i zabaviti.

djeca
Kakav će biti njiihov njemački jezik?Foto: DW-TV

Posebna je pažnja posvećena suvremenosti - njemački je jezik pokazan kao dinamičam, podložan promjenama i fleksibilan. Posjetitelji nisu samo pasivni potrošači izložbe, već njeni aktivni suoblikovatelji. Postoje automati u kojima se može kreirati vlastita poezija, moguće je pisati tekstove, moguće je razmjenjivati knjige ili u takozvanim 'zvučnim stupovima' slušati recitacije poezije i proze.

Mnogi eksponati su sakriveni - neki u ladicama, drugi iza malih zatvorenih vrata. Tko ih otvori, može čitati, slušati, gledati tekstove. Jedna takva tekstualna kutija posvećena je temi migracija. Posjetitelji su često začuđeni, neki pomalo zbunjeni, neki i oduševljeni.

Pokazati se svijetu

Tu je i filmski materijal. Tema: jezik politike i jezik reklama. A poseban je dio izložbe posvećen posebnostima razvoja jezika u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj.

Dudenov riječnik
Biblija njemačkog jezika, Dudenov riječnik, također se mijenja s vremenomFoto: picture-alliance/ ZB

Autor izložbe Jürgen Reiche namjerno je želio pokazati svu raznolikost pojavnih oblika jezika - jer jezik je živ organizam. Jezičkim čistuncima on poručuje: „Širom svijeta 120 milijuna ljudi govore njemački. Kada pogledate Dudenov riječnik njemačkog jezika iz 1850. godine, u njemu ćete naći 8.500 riječi. Kada uzmete današnjeg Dudena u njemu ima 150.000 riječi. Ja ne mislim da jeziku štete vanjski utjecaji. Oni dolaze i prolaze, toga je oduvijek bilo."

Neki stručnjaci upozoravaju da njemački jezik sve više gubi na značaju u međunarodnim razmjerima. Reiche je međutim optimističan: „Ova izložba je i neka vrsta promidžbe njemačkog jezika. Nju će preuzeti i Goetheov institut i osam godina će ona putovati svijetom - od Tokija do Pariza, od Seula do Moskve. Mislim da će ljudi uvidjeti koliko je njemački zanimljiv, i da će ga željeti naučiti."

A što se tiče zaštite njemačkog jezika ustavom - Reiche smatra da je to suvišno.