1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Govor protiv zaborava

Bio je to govor koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim - Marcel Reich-Ranicki, najpoznatiji njemački književni kritičar, pred Bundestagom je govorio o svojim sjećanjima na holokaust i zatočeništvu židova u Varšavskom getu.

Marcel Reich-Ranicki u Bundestagu

Marcel Reich-Ranicki u Bundestagu

Na putu prema dvorani Bundestaga je 91-godišnji Reich-Ranicki trebao pomoć - do govornice je došao oslanjajući se na njemačkog predsjednika Christiana Wulffa i predsjednika Njemačkog ustavnog suda Andreasa Voßkuhlea. Za govornicom je međutim pokazao da njegove riječi i sposobnost izražavanja nimalo nisu izgubile na snazi. Povodom 67. godišnjice oslobađanja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz je Reich-Ranicki govorio o strahotama nacističkog terora, o životu u Varšavskom getu gdje je i sam kao Židov bio zatočen te bijegu iz geta.

Sjećanje preživjelog svjedoka

Sjećanje preživjelog svjedoka

Marcel Reich-Ranicki, je rođen 1920. u poljskom gradu Vloclaveku, u obitelji židova koji su se doselili iz Njemačke. 1940. je bio prebačen u Varšavski geto, gdje je radio kao prevoditelj. Transport i smaknuće u koncentracijski logor Treblinka, gdje su ubijeni njegovi roditelji, Reich-Ranicki je uspio izbjeći 1943. i potom je zajedno sa svojom ženom mjesecima živio sakriven u Poljskoj. Nakon rata je radio za poljsku obavještajnu službu, potom je bio i poljski veleposlanik u Londonu. U Njemačku se Reich-Ranicki, čija je majka imala njemačko državljanstvo, vratio 1958. godine gdje je počeo raditi kao literarni kritičar u uglednoj novini Frankfruter Allgemeine Zeitung.

Sjećanje svjedoka holokausta

S vremenom je Marcel Reich-Ranicki izrastao u najvažnijeg i najuglednijeg njemačkog književnog kritičara. Njegove recenzije knjiga su često bile presudne za uspjeh ili propast nekog djela na tržištu, emisije njegovog "literarnog kvarteta" koje je dugi niz godina vodio na njemačkoj televiziji bile su ključne ne samo za izgled top-listi prodanosti nego su ponekad utjecale i na uređivačku politiku nekih izdavačkih kuća. To je i razlog za nadimak koji mu je u javnosti i medijima dan: "Njemački književni papa". 1999. je objavljena njegova autobiografija "Moj život" u kojoj detaljno govori između ostalog i o vremenu nacionalsocijalizma. Knjiga je u Njemačkoj bila veliki hit.

Obilježavanje Dana sjećanja na holokaust u Bundestagu

Obilježavanje Dana sjećanja na holokaust u Bundestagu

Pred njemačkim Bundestagom on međutim nije govorio niti kao književni kritičar niti kao povjesničar - već kao svjedok vremena, naglasio je Reich-Ranicki na početku obraćanja probranoj publici. U Varšavskom getu on je gledao uhićenja i streljanja, doživio je deportacije i transporte u nacističke logore smrti. "Iseljenje židova iz Varšave imalo je samo jedan cilj - smrt", rekao je Reich-Ranicki na kraju svog govora.

Suprotstaviti se desnim ekstremistima i antisemitizmu

U uvodnoj riječi je predsjednik parlamenta Norbert Lammert naglasio da je sudbina Reich-Ranickog "simbolička za iskustvo milijuna ljudi" koji su bili žrtve terora nacionalsocijalističkog režima. Lammert je istovremeno naglasio da je sjećanje na žrtve "obaveza koja ne zastarijeva" te da se Nijemci moraju hrabro suprotstaviti i svakom obliku desnog ekstremizma i neonacizma u suvremenosti. "Holokaust nas opominje", naglasio je Lammert, "da svi ljudi moraju moći živjeti u slobodi i bez straha". Istovremeno je predsjednik Bundestaga upozorio na zabrinjavajući podatak da i danas oko 20 posto građana Njemačke ima latentna antisemitska stajališta.

27. siječnja je Međunarodni dan sjećanja na holokaust i žrtve nacističkog terora. Na taj dan 1945. godine su vojnici Crvene armije oslobodili koncentracijski logog u Auschwitzu. Datum je 1996. godine u Njemačkoj na inicijativu ondašnjeg njemačkog predsjednika Romana Herzoga, proglašen za Dan sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma, a 2005. godine su i Ujedinjeni narodi 27.siječanj proglasili Međunarodnim danom sjećanja na Holokaust.

Autor: Zoran Arbutina (dpa/kna/spiegel)

Odg. ur.: S. Kobešćak

Preporuka uredništva