1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Govor mržnje povećava naklade

Snježana Kobešćak5. rujna 2006

Nekoliko međunarodnih organizacija u posljednje se vrijeme požalilo na stanje medija u Hrvatskoj - od OESS-a do različitih udruženja specijaliziranih za medije na jugoistoku Europe.

https://p.dw.com/p/9YIn
OESS zabrinut stanjem medija u Hrvatskoj
OESS zabrinut stanjem medija u Hrvatskoj

Iako je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju već nekoliko puta ponovila da se na medije u Hrvatskoj na nacionalnoj razini u načelu ne vrši politički pritisak te da novinari mogu slobodno izvještavati, OESS je posljednjih mjeseci zabilježio nekoliko kontroverznih događaja i odluka vezanih za medije. Nedavno je ta organizacija prosvjedovala zbog prilično spornog izbora Programskog vijeća HTV-a, odnosno Upravnog odbora Hine, čiji članovi nisu birani po profesionalnom već po političkom ključu. Isto tako problem je i u urednicima koji se više vode po tome tko im je vlasnik novina nego po profesionalnoj novinarskoj etici, kaže glasnogovornica OESS-a u Zagrebu Antonella Cerano: «Ponekad pritisak dolazi od strane urednika ili novinskih direktora, koji vjeruju da trebaju više računa polagati svojim vlasnicima nego svojim čitateljima. Privatni mediji rade u okolnostima velike konkurencije i vlasnike i urednike zanima prije svega tiraža njihovih novina. Tako da u zadnje vrijeme bilježimo zamjetnu trivijalizaciju novina uz bombastične i skandalozne naslove».

Lokalni moćnici i neučinkovito pravosuđe

SEEMO, Organizacija za medije u jugoistočnoj Europi sa sjedištem u Beču u nedavnom je izviješću izrazila zabrinutost zbog pogoršanog stanja slobode medija u Hrvatskoj. U primjerima koje je navela radi se prvenstveno o samovolji lokalnih moćnika koji se ne ponašaju u skladu s pravilima demokratskog društva ili pak o policiji koja nije reagirala kada su novinari napadani. «Pravosuđe u Hrvatskoj još treba dovesti u bolje stanje, slučajevi na sudu rješavaju se jako sporo, ali stanje je loše u cijeloj zemlji. Mislim da se u ovim slučajevima prema novinarima odnosi kao prema svim ostalim građanima Hrvatske», kaže predstvnica OESS-a.

Govor mržnje podiže naklade

OESS je reagirao i na pojavu jezika mržnje u jednim od najtiražnijih hrvatskih novina »Večernjem listu» koji je, izvještavajući o jednom gostujućem sportašu, upotrebljavao riječi poput «četnik» ili «koljač». Glasnogovornica OESS-a: «U posljednje vrijeme u Večernjem listu uočavamo sve veći trend nacionalističkih naslova i skandalozni ton u tekstovima. Večernji nije jedini slučaj koji bi bio kontroverzan. Takvo smo izvještavanje primijetili i kod TV Nove. Osim toga na regiolnalnoj razini postoji problem s nacionalističkim jezikom ili jezikom mržnje. Neki od problematičnih, ali ne i jedinih takvih slučajeva lokalna su izdanja iz okolice Zadra».
Najbolji način kako spriječiti političke pritiske ili govor mržnje, kaže Antonella Cerano, bila bi uspostava funkcije savjetnika ili javnog pravobranitelja za medije. To bi tijelo s jedne strane primalo pritužbe novinara, a s druge, moglo bi poduzimati sankcije protiv izdanja koja su neprofesionalno izvještavala. Mediji bi sami sebe najbolje regulirali, kaže predstvnica OESS-a: «Postoje različiti primjeri u različitim zemljama, poput Vijeća za tisak u Njemačkoj, ombudsman u Švedskoj ili Registra novinara kakvog imamo mi u Italiji. Taj registar ima moć sankcionirati novinare, oduzeti im, primjerice, dozvolu za rad na nekoliko mjeseci. Uz to, građani i civilno društvo trebaju biti budni i aktivni te prosvjedovati protiv medija koji neprofesionalno izvještavaju.»