Gosti u studiju – glava u torbi

«Njemačka svoju sigurnost brani na Hindukušu», ustvrdio je svojedobno ministar obrane Peter Struck, obrazlažući vojni angažman svoje države u Afganistanu. Na donekle sličnim idejnim zasadama počiva i «Antenne Deutsch/Land» – program stručnog usavršavanja mladih radijskih novinara iz jugoistočne Europe i srednje Azije, što ga već devetu godinu organiziraju Zavod za elektronske medije savezne pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije, Goetheov institut i Ministarstvo vanjskih poslova.

Jedan od glavnih ciljeva je jačanje svijesti sudionika seminara u nužnost zalaganja za slobodu javne riječi te poštivanje zanatskih i moralnih načela novinarskog posla u zemljama tranzicije. Polaznici svih dosadašnjih tečajeva sada su se još jednom okupili u Berlinu kako bi razmijenili najnovija iskustva i sveli profesionalne račune. Bilanca i dojmovi su očekivani – i poražavajući.

Zabranjen govor o zabranjenim temama

Živci Volhe Halpjarovič napeti su poput struna. Počinje emisija, za koji trenutak će intervju, a razloga za strepnju uvijek ima – unatoč svim mjerama predostrožnosti: «Kada u studio pozovem goste, prije nego povedemo razgovor ‹uživo›, ukažem im na stvari o kojima na radiju ne smiju i ne bi trebali govoriti.» Volha je urednica i voditeljica magazina iz kulture na državnom radiju Bjelorusije, jedine preostale diktature na europskom tlu.

Mediji u toj zemlji su do krajnje mjere izloženi pritiscima režima. «Ponekad i sama nosim glavu u torbi... Valja biti na oprezu kako u eter ne bi otišla kakva kriva, suvišna riječ», iskreno se ispovijeda ova simpatična 31-godišnja novinarka, kojoj okvir djelovanja ne određuje poziv nego politika. «Ima, naravno, ljudi koje zbog stvarnosti u kojoj živimo ne smijem pozvati za goste u emisiji», priznaje Volha.

Pod zapregom politike i/ili ekonomije

Manje drastična, ali podjednako zabrinjavajuća iskustva opisuje gotovo svih stotinjak bivših sudionika tečaja iz 22 zemlje. Tatjana Miščević, 27-godišnja suradnica Radiotelevizije Srbije, gorko konstatira kako u zemlji iz koje dolazi «nije moguće biti slobodan novinar. Ako niste partijski raspoređeni, onda ste privredno raspoređeni. Uvijek ste u nekoj grupi koja vodi ili ima neku moć.»

I političko dodvoravanje i takozvano «tajkunsko novinarstvo», kada ekonomski interesi nadjačaju publicističke ambicije, kapitulacija je struke – s nesagledivim posljedicama. «Ono što meni ne odgovara jest da se naš rad svodi samo na ono što je netko rekao i kazao, a da se ne zaviri dalje, da se ne napravi ‹rentgenska snimka› zašto je nešto tako kako jest i kako bi to moglo utjecati na ljude, a ne na političare», veli Tatjana.

Uzor s prednostima i nedostacima

Upravo na to želi potaći projekt «Antenne Deutsch/Land» – na primjeru Njemačke sa svim njegovim vrlinama i manama izoštriti osjećaj za neovisno, kritičko, etički i zanatski dotjerano izvještavanje. «Znamo da su medijske slobode u mnogim zemljama istočne Europe, barem na papiru, dobre, ali se novinari žale da je stvarnost drugačija. Ako ovim projektom uspijemo podići razinu svijesti o važnosti novinarskih standarda, već smo ostvarili veliki cilj», uvjeren je Peter Widlok iz Zavoda za regulaciju elektronskih medija u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji.

Tome bi podjednako trebala doprinijeti teorijska nastava na Goetheovu institutu, praktične vježbe na Radijskoj akademiji, posjeti medijskim kućama radi upoznavanja sustava i načina njihova funkcioniranja i razgovori sa stručnjacima kao i praksa na nekoj od privatnih radio-stanica, kaže voditeljica višetjednog seminara Heidi Trappmann-Klönne: «Novina u programu je razgovor sa slobodnim suradnikom Radiotelevizije Berlin-Brandenburg koji se novinarstvom bavio i u vrijeme DDR-a. Njegova se biografija podudara s procesom tranzicije, koja obilježava i radno iskustvo brojnih sudionika ovog seminara.»

Bijeg u rubna područja novinarstva

Dio tog iskustva su niski stupanj pravne sigurnosti, nepostojanje cehovskih udruga, nemoć sindikata novinara i nedonošenje redakcijskih statuta i kolektivnih ugovora, dodaje Widlok: «A ako ne postoje kolektivni ugovori, onda je i ekonomski prosperitet pojedinih kolega ugrožen svakog puta kada napišu kritički članak o vlastitoj firmi ili vladi.»

«Antenne Deutsch/Land» jačanjem svijesti svojih polaznika u nužnost neovisnog i kvalitetnog novinarstva u zemljama tranzicije – i bez misionarskih namjera – može pomoći da se stanje jednog dana promijeni kako kolegice i kolege poput Bayarmae Tudevrenchin s Mongolskoga radija spas od političkog pritiska ne bi morale tražiti na rubovima redakcije: «Kao novinarka i urednica u omladinskom programu mogu raditi slobodno. Kada bih bila urednica vijesti ili političkih emisija, osjećala bih pritisak. A kada u goste pozovem političare, moram biti oprezna. Ne smijem ih pitati o politici, već samo o privatnim interesima, hobiju, o jednostavnim stvarima...»