1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Gospodarstvo raste, ali ne i plaće

Njemačka se već nekih osam mjeseci nakon izbijanja financijske krize mogla pohvaliti s najvećim gospodarskim rastom u posljednjih 20 godina. To je rezultiralo s većom stopom zaposlenosti, ali ne i s povišicom plaća.

Svežanj novčanica stegnut remenom

Gospodarski rast ne prate i odgovarajuće povišice plaće

Da je Njemačka gospodarski motor Europske unije, potvrđuje i činjenica da su upravo Nijemci ti koji su prvi u Europi prebrodili svjetku financijsku krizu. Gospodarstvo je stabilno, broj zaposlenih raste. Stagnira jedino ono, što je za građane ujedno i najvažnije, a to su plaće. Reinhard Bispinck s Instituta za ekonomiju i sociologiju pri njemačkoj zakladi Hans Böckler objašnjava: “U prošloj godinu smo utvrdili jednu manju povišicu plaće zaposlenih. Međutim, ako pogledamo neko duže vremensko razdoblje, vidjet ćemo da smo posljednjih deset godina imali sve manji rast plaća. To znači da zaposleni danas zarađuju manje nego prije deset godina, dakle u 2000. godini.”

Novčanik i sitniši

Zaposleni ne osjećaju oporavak u vlastitom novčaniku

Rumunjska: povišica od 563 posto

Neznatnu povišicu plaće u Njemačkoj “proguta” svake godine sve veća inflacija. Posljednji rezultati ankete Društa za istraživanje tržišta su pokazali da je rastuća inflacija uznemirila Nijemce. Tek šest posto Nijemaca očekuje znatno poboljšanje primanja, dok se velika većina plaši da će im realna povišica plaće zbog inflacije biti svedena na nulu. I službene statistike vlade pokazuju da je prosječna bruto plaća od 2001. godine u stalnom porastu, međutim na krajnje niskoj razini s postotkom od 0,9 do 3,1 posto. Pozitivna strana je ta što se njemačko gospodarstvo zahvaljujući ovako niskom postotku povišice radničkih plaća uspjelo bez većih posljedica izvući iz krize. S druge strane, loša vijest za Nijemce je svakako ta da su drugi poslodavci u Europskoj uniji znatnije podizali plaće svojim radnicima. Najveći porast zabilježen je posljednjih godina u Rumunjskoj s rekordnih 563 posto, potom u Španjolskoj i Letoniji, Nizozemskoj i Francuskoj, dok se Njemačka s 22 posto nalazi na posljednjem mjestu. Njemački stručnjak Reinhard Bispinck poručuje: “Povećanje radničke tarife je prijeko potrebno. Samo ćemo na taj način oživjeti i domaće gospodarstvo. Potrebna nam je veća potražnja, a prije svega privatna potražnja. Imat ćemo je samo onda kada i naši građani budu imali više novaca u džepu.”

Kolica za kupovinu puna novca

Gospodarstvo se oporavilo zahvaljujući potrošačima

“Izlozi puni, a novčanici prazni?”

Njemačko gospodarstvo u kriznim je vremenima održano upravo zahvaljujući neumornoj potrošnji građana. Vlada je svojim programima za ublažavanje krize uspjela zadržiti broj nezaposlenih ispod četiri milijuna i time je omogućila da građani i dalje, bez većeg razmišljanja, zarađeni novac ostavljaju u blagajnama njemačkih trgovina. Bude li inflacija i dalje gutala neznatne povišice plaća, njemački izlozi ostat će puni, a novčanici prazni. Veće povišice nisu zabilježene ni kod njemačkih umirovljenika i primatelja socijalne pomoći. Kada su 2009. umirovljenici dobili najveću povišicu u posljednjih deset godina od 2,4 do 3,4 posto, a primatelji socijalne pomoći osam eura više u mjesecu, predsjednik stranke Liberala Guido Westerwelle je te povišice prokomentirao riječima: “Ova povišica odgovara cijeni jedne kobasice s majonezom, ali bez pomfrija.”

Autorica: Selma Filipović

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva