1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Gospodarstvo bi moglo odlučiti izbore

Gospodarska bi pitanja mogla udlučiti utrku na predsjedničkim izborima u Brazilu. No, to ne vrijedi i obrnuto. Stručnjaci smatraju da gospodarski razvoj tek djelomično ovisi o ishodu drugog kruga izbora.

Ovo dvoje predsjedničkih kandidata su se tjednima obasipali prigovorima. Međusobno su se optuživali za korupciju, nepotizam i laži. Brazilci ovo rado komentiraju poslovicom: "Rugao se lonac kotlu" No, međusobni prigovori neće odlučivati o rezultatima predsjedničkih izbora, smatra politologinja Susanne Gratius iz madridskog TinkTank FRIDEA. "Korupcija je dio sustava, a Brazilci znaju da kandidati tu ne mogu puno promijeniti", objašnjava Gratius.

Trenutačna predsjednica Dilma Rousseff iz Radničke stranke PT i opozicijski kandidat Aécio Neves iz Brazilske socijaldemokratske stranke PSDB tek su u tjednu prije drugog kruga izbora (26. listopada 2014.) gurnuli u prvi plan stručne teme koje se primjerice odnose na gospodarstvo. Za Nevesa bi takav potez mogao biti od prednosti, budući da se brazilsko gospodarstvo osrednje razvijalo tijekom mandata predsjednice Rousseff. U prvoj polovici 2014. se BDP čak i blago smanjio.

Stopa nezaposlenih od 5 posto se nalazi u okvirima. No, inflacija od 6,3 posto je posebno vidljiva kod robe široke potrošnje i zbog toga pogađa prije svega osobe s niskim primanjima a oni pak čine veliki dio glasača.

No, gospodarstvo je uzbudljiva tema izborne kampanje i zbog toga što je jedno od rijetkih područja u kojima se kandidati potpuno razlikuju. Nitko ne dovodi u pitanje socijalne programe, a najkasnije od masovnih prosvjeda 2013. postalo je jasno da se infrastruktura, zdravstveni i obrazovni sustav moraju ojačati.

Aecio Neves

Aecio Neves

Pitanje je, kako bi se ovi projekti trebali financirati. Primjerice, oboje kandidata želi privatne zračne luke i autoceste dati u koncesiju. Dok Rousseff želi gradnju financirati s kreditima javnih banaka, Neves želi vidjeti veći upliv privatnog kapitala u takvim projektima. Moglo bi se ugrubo reći da Dilma Rousseff državu vidi kao gospodarskog aktera, a Aécio Neves kao moderatora.

To bi mogao biti dugotrajniji projekt jer pod gospodarskim padom trpe i prihodi od poreza. Od 2010 je brazilsko godišnje zaduživanje od 1,4 posto BDP-a poraslo na procijenjenih 4,5 posto na kraju 2014., izvještava američka kreditna rejting agencija Moody's.

Intervencija protiv reda

Neves računa s više privatne konkurencije i u sektoru nafte. Čak se zalaže za reviziju natječaja licenci iz listopada 2013.Tada je Vlada od početka bila rezervirala udio od 30 posto naftnoj tvrci Petrobras koja je u polovičnom državnom vlasništvu. Na kraju je bilo 40 posto, dijelom i zato što nijedna druga tvrtka nije pokazala interes – na štetu brazilske narodne banke, jer je licenca prodana za najmanju ponuđenu ponudu.

Simptomatično za Nevesov politički pristup jest, da želi zaustaviti Središnju banku da dosljedno smanji inflaciju na postojeći cilj od 4,5 posto. Rousseff koja je klasična intervencionalistička političarka zagovara pristup da se iskoristi zakonski okvir (2,5 do 6,5 posto) kako bi se spriječio porast nezaposlenosti i produljenje recesije.

Jedan od predizbornih skupova socijalista u Rio de Janeiru

Jedan od predizbornih skupova socijalista u Rio de Janeiru

Protekcionizam protiv slobodne trgovine

Ovu opasnost ne treba olako odbaciti, ako bi Središnja banka povećala glavnu kamatnu stopu, kako bi stabilizirala vrijednost valute. Međutim, izazivač Neves joj se želi radije suprotstaviti s drastično pojednostavljenim oporezivanjem proizvoda, koje je u Brazilu vrlo komplicirano. Tako komplicirano da se u jednom dahu spominje s korupcijom, neadekvatnom infrastrukturom i carinom vanjske trgovine, kada je riječ o tome, što strane tvrtke sprečava u izravnom ulaganju. Rousseff je u četiri godine mandata malo poduzela po tom pitanju te i sada predlaže suzdržanije reforme.

Razlog može biti i da joj međunarodna integracija Brazila nije toliko bitna kao Nevesu. Doduše, u veljači ove godine u Bruxellesu, Rousseff je se sastala s povjerenicima Europske unije kako bi razgovarala o Sporazumu o slobodnoj trgovini. No, sporazum želi potpisati samo uz suglasnosti dosadašnjih brazilskih partnerau u Mercosuru – Argentinom, Urugvajom, Paragvajom i Venezuelom.

Pregovori između Europske unije i Mercosura ne napreduju od kraja 90-tih. Čak i unutar samog, kao saveza slobodne trgovine osnovanog Mercosura, vlada prašuma carina i uvoznih ograničanja. Zbog toga je Aécio Neves tijekom izborne svoje kampanje razmatrao mogućnost ukidanja Mercosura. U budućnosti vidi Brazil dijelom međunarodnog gospodarstva na strani SAD-a i Eu-a.

Redovi pred biračkim mjestima tijekom izbora početkom mjeseca u Brazilu

Redovi pred biračkim mjestima tijekom izbora početkom mjeseca u Brazilu

Izborna kampanja protiv predsjedništva

Po izbornom programu bi Aécio Neves bio zanimljiviji predsjednik za EU, kaže politologinja Gratius. "Na drugom listu papira stoji što novi šef države može provesti ", ukazuje Gratius. Naime, najveći klub zastupnika u Kongresu ne čini Rousseffina radnička stranka niti Nevesovi socijaldemokrati, već Stranka Brazilskog demokratskog pokreta (PMDB) – i njihovi zastupnici nisu baš poznati kao reformisti.

Izgleda da je najveća nada za brazilsko gospodarstvo je, dakle, postojanost brazilske demokracije. Tako bi se moglo opisati i ponašanje kreditne agencije Moody's. Svoj su pogled na brazilski kreditni rejting objavili četiri tjedna prije prvog izbornog ruga. Tri dana kasnije je Moody potvrdio implicitnu poruku u priopćenju:" Sposobnost plaćanja Brazila neće ovisiti o ishodu predsjedničkih izbora, odlučujuće je, koliko će se uspješno buduća Vlada boriti protiv silaznog gospodarskog trenda.