1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Sport

Gospodarski uspjeh njemačke Bundeslige

Njemačka Bundesliga odavno je u elitnom društvu europskih liga "petice". I to ne samo u sportskom, nego i u ekonomskom smislu. Uz to je i najomiljenija: naime, nijedna europska liga ne privlači toliko gledatelja.

default

Navijači Borussije Dortmund

Nova sezona Bundeslige, koja je ujedno pedeseta u nizu otkako postoji najviši rang natjecanja u njemačkom nogometu, u povijest njemačkog sporta mogla bi ući kao rekordna. "Bundesliga želi postati dominantna nogometna sila u Europi", rekao je Emmanuel Hembert iz konzultantske tvrtke A.T. Kearney u Düsseldorfu. Ističe kako ključ toga leži u novom ugovoru o pravima na televizijski prijenos utakmica.

U travnju ove godine Bundesliga je isposlovala novi ugovor o pravima prijenosa i u sljedeće 4 godine uprihodit će 2,5 milijarde eura, dakle 628 milijuna po sezoni. Najveći dio toga platit će televizijska kuća Sky. To je otprilike upola više nego prijašnjih godina. No, ekonomist i ravnatelj sportsko-poslovnog odjela konzultantske tvrtke Deloitte Stefan Ludwig podsjeća da engleska Premier liga zarađuje mnogo više i smatra da će zbog toga na prvom mjestu ostati narednih nekoliko godina.

Ključ je u solidarnosti

Ludwig objašnjava da se ekonomska moć neke lige mjeri prihodima od TV-marketinga, sponzora i gledatelja. Uzme li se ove kriterije u obzir, njemačka Bundesliga suvereno drži drugo mjesto među ligama "petice" odnosno pet najjačih europskih liga u koje se još ubrajaju engleska, španjolska, talijanska i francuska nogometna liga.

Njemačka Bundesliga na pravima TV prijenosa godišnje zaradi 628 milijuna eura. Najveći dio tog iznosa plaća joj britanska postaja Sky

Njemačka Bundesliga na pravima TV prijenosa godišnje zaradi 628 milijuna eura. Najveći dio tog iznosa plaća joj britanska postaja Sky

Ludwig tvrdi da prednost koju je Bundesliga u međuvremenu stekla spram španjolske Primere nije ugrožena jer je "Španjolska jedina liga s decentraliziranim TV-marketingom." Svaki klub u vlastitoj režiji na tržište plasira svoje utakmice i sebe sama. Posljedica toga je da veliki španjolski klubovi – Real Madrid i Barcelona – poslove dogovaraju praktički među sobom pa ostali prvoligaši debelo zaostaju u prihodima od licenci.

U Bundesligi je to drugačije. "Zbog načela solidarnosti, raspodjela tih prihoda među 18 klubova Bundeslige relativno je dobra", kaže Ludwig. Njemačka liga ima centraliziran način upravljanja prihodima od televizijskih prava pa i klubovi sa sredine ili dna ljestvice od toga dobivaju dio kolača. Bayern ili Schalke, doduše, dobivaju mnogo više nego Mainz ili Augsburg, no nije da manji klubovi ostaju bez ičega. Stoga ekonomske i sportske disproporcije unutar lige nisu toliko velike, a to jamči veću napetost u borbi za naslov.

Pametno s novcem

Ono što Bundesligu razlikuje od ostalih liga "petice" jest ozbiljnost u upravljanju financijskim sredstvima, smatra Ludwig. Klubovi u Njemačkoj moraju se podvrgnuti strogom procesu licenciranja: ako nemaju ekonomski održiv koncept, ne mogu dobiti licencu.

U drugim su ligama fleksibilniji po ovom pitanju. Klub bi za plaćanje najboljih igrača smio izdvajati samo dio prihoda, a to se često ignorira, kaže Stefan Ludwig. "U Europi postoje klubovi koji na svoje igrače troše više nego što zarade. A svaki klub ima i drugih izdataka."

Suzdržanost na tržištu transfera

Što se tiče investicija u transfere, Njemačka je po običaju na začelju. No, ovog ljeta Bundesliga bi mogla postaviti novi rekord u transferima, budući da prijelazni rok još nije istekao. Prema izračunu novinske agencije dpa, 18 njemačkih prvoligaša na nove igrače je zasad potrošilo oko 186 milijuna eura. Dosadašnji rekord datira iz 2007. godine kada su igrači potrošili 194 milijuna.

Nogometni klub Augsburg također dobiva dio novca od prava prijenosa utakmica...

Nogometni klub Augsburg također dobiva dio novca od prava prijenosa utakmica...

U međunarodnim razmjerima to je relativno malo. Dvadeset engleskih prvoligaša zasad je potrošilo oko 300 milijuna eura, klubovi talijanske Serie A 280 milijuna, a francuski prvoligaši, koji su ove godine osobito rastrošni, za pojačanja su dosad izdvojili oko 198 milijuna eura.

Navijači čine razliku

Gospodarski značaj Bundeslige za domaće tržište ne smije se podcjenjivati, naglašava Ludwig. Dovoljno je pogledati prihode. Samo 1. Bundesliga uprihodi oko 1,7 milijardi eura. Dodamo li tome i prihode drugoligaša, taj iznos premašuje dvije milijarde eura.

U svakom od ukupno 34 kola stadione posjeti oko 400.000 navijača. Oni jedu, piju i kupuju zastave, šalove i dresove. Osobito mnogo troše kada klubovi odlaze na gostovanja, objašnjava Ludwig: "Novac troše na put, hranu, piće i smještaj. Riječ je o svotama koje ovdje igraju iznimno važnu ulogu."

Navijači su najveći kapital Bundeslige, jer nijedna europska liga ne privlači toliko gledatelja. Dok u Engleskoj prvoligašku utakmicu posjeti u prosjeku 35.000 ljudi, u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj ta brojka iznosi između 20.000 i 28.000. S druge strane, 1. njemačka Bundesliga ima prosjek od 42.000 gledatelja po utakmici i u tome je bez konkurencije na europskom vrhu.

Preporuka uredništva