1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Gospodarski planovi Donalda Trumpa

Smanjenje poreza i protekcionizam neki su od gospodarskih planova Donalda Trumpa.

Najprije sniženje poreza. Tim obećanjem su i neki drugi predsjednici prije Donalda Trumpa osvajali glasove birača. Sad će ga birači ocjenjivati prema tom obećanju. Ovisno o visini primanja američki građani bi ubuduće trebali plaćati porez na dohodak prema stopi od 10, 20 ili 25 posto. Istovremeno bi trebali profitirati i oni koji najmanje zarađuju i oni s najvećim primanjima. Samci s primanjima manjim od 25.000 dolara i bračni parovi s primanjima manjim od 50.000 dolara ubuduće ne bi uopće trebali plaćati porez na dohodak. A za one s najvećim primanjima porezna stopa bi sa sadašnjih 40 posto trebala biti smanjena na 25 posto.

Ako Trump uspije svoju poreznu reformu progurati u Kongresu više od polovice američkih kućanstava (ima ih oko 120 milijuna) neće od 2017. uopće plaćati porez na dohodak. I to nije sve. Porez na prihod poduzeća trebao bi biti smanjen sa sadašnjih 25 posto na 15 posto, a porez na nasljedstvo trebao bi biti potpuno ukinut.

Nije zato čudo da financijski stručnjaci strahuju od dramatičnih posljedica za američki državni proračun zbog milijardskog smanjenja poreznih prihoda. Ovisno o tomu kako rigorozno će Trump provoditi svoju poreznu politiku, moguće je smanjenje poreznih prihoda između 2,6 i 3,9 bilijuna dolara u idućih deset godina, upozorio je nedavno institut Tax Foundation u američkom glavnom gradu Washingtonu.

Gospodarske savjetnike budućeg američkog predsjednika ove brojke ne uzbuđuju. Manjak poreznih prihoda bi bio nadoknađen postupnim oporezivanjem prihoda u inozemstvu koje ostvaruju američki koncerni kao Apple, Amazon ili General Electric, a koji zahvaljujući rupama u zakonu potpuno legalno izbjegavaju plaćanje poreza u SAD-u. Te rupe bi bile zatvorene. Osim toga smanjenje poreza bi potaklo rast američkoga gospodarstva i time donijelo dodatne prihode, kažu Trumpovi savjetnici Wilbur Ross i Peter Navarro.

Globalizacija samo po američkim uvjetima

Nakon preuzimanja dužnosti predsjednika u siječnju Donald Trump namjerava preispitati sve trgovinske ugovore SAD-a s drugim zemljama. Najprije namjerava otkazati sjevernoamerički ugovor o slobodnoj trgovini NAFTA s Kanadom i Meksikom. To je obećao u predizbornoj kampanji. Nakon otkaznog roka od šest mjeseci trebali bi biti obavljeni pregovori o novim uvjetima - sa znatno boljim uvjetima za SAD.

I sporazum o transpacifičkoj slobodnoj trgovini TPP neće nikad biti ratificiran, ako bude po volji Donalda Trumpa, a SAD će odustati i od pregovora s EU-om o transatlantskom sporazumu TTIP.

Deutschland Berlin Protest in Berlin gegen TTIP (DW/L. Ellis)

Trump će udovoljiti i protivnicima TTIP-a u Europi. Najavio je da će odustati od pregovora s EU-om o slobodnoj trgovini i investicijama.

Kina, Južna Koreja i Japan neće više tako lako imati pristup američkom tržištu, razmišlja se o visokim carinama za proizvode azijske konkurencije. Samo tako SAD može, smatra Trump, nadoknaditi nekorektne prednosti koje svojim poduzećima osiguravaju zemlje kao Kina državnim manipulacijama mjenjačkih tečajeva.

Posljedice za Njemačku

I njemačke izvoznike očekuje neizvjesnost. Jer, otkako gospodarstvo u europskim susjednim zemljama i Kini slabi, američko tržište je za njemačka poduzeća postajalo sve važnije. 2015. je SAD pretekao Francusku kao najvažnije tržište za izvoz njemačkih proizvoda.

Njemačka poduzeća su u SAD-u prodala robu vrijednu 125 milijarda eura, prije svega vozila, strojeve i kemijske proizvode. To je oko 10 posto ukupnog njemačkog izvoza. S druge strane Njemačka je uvezla iz SAD-a robu vrijednu gotovo 60 milijarda eura, što je oko šest posto ukupnog njemačkog uvoza.

Više od milijun radnih mjesta u Njemačkoj ovise izravno ili neizravno o izvozu u SAD. Još 630.000 radnih mjesta ima u poduzećima koja kontroliraju američke tvrtke. Samo McDonalds u Njemačkoj ima 58.000 zaposlenih, Manpower 27.000, Ford više od 25.000, Opel oko 18.000 radnih mjesta.

I njemačka poduzeća u SAD-u zapošljavaju stotine tisuća ljudi. Najveći njemački poslodavac tamo je DHL, tvrtka kćer Njemačke pošte, s oko 77.000 zaposlenih, slijedi Siemens sa 70.000, kooperant autoindustrije ZF sa 62.000, Volkswagen sa 60.000 zaposlenika.

Tijesno povezana gospodarstva

Njemačka poduzeća su u SAD-u investirala više od 271 milijardu eura - prije svega u tvornice i nekretnine. U SAD-u djeluje više od 3.700 njemačkih poduzeća. Samo 50 najvećih njemačkih poduzeća u SAD-u imaju godišnji promet od 400 milijarda dolara.

I američka poduzeća su u Njemačkoj investirala milijarde. Trenutna vrijednost tih investicija je oko 27 milijarda eura. Samo 2015. su pokrenuta 252 nova američka projekta, od izgradnje potpuno novih pogona preko proširenja kapaciteta do preseljenja poduzeća. Samo kineska poduzeća s 260 projekata su bila još aktivnija. Samo 50 najvećih američkih poduzeća u Njemačkoj imaju godišnji promet od oko 170 milijarda eura.

Protiv dobre gospodarske suradnje s Njemačkom zacijelo neće imati ništa ni predsjednik Donald Trump. Ali, će zacijelo imati protiv očite neravnoteže. Da Njemačka u SAD izvozi gotovo dvostruko više robe i usluga nego uvozi iz SAD-a, to američke vlade kritiziraju već godinama, bile one demokratske ili republikanske. S Donaldom Trumpom u Bijeloj kući zacijelo će porasti pritisak da se učini nešto protiv divovskog njemačkog trgovinskog suficita s SAD-om.

Preporuka uredništva