1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Gospodarski impulsi za približavanje EU-u

Njemačka, Francuska i Poljska žele susjedne zemlje kroz gospodarstvo približiti Europskoj uniji. To je zaključak s radnog sastanka održanog u okviru tzv. Weimarskog trokuta.

Vlade u Parizu, Berlinu i Varšavi čine važnu osovinu unutar Europske unije. Kako bi što bolje koordinirale zajedničke projekte, ove tri zemlje redovito organiziraju radne sastanke u okviru tzv. Weimarskog trokuta.

Različiti standardi, različite brzine

Tema najnovijeg iz serije susreta nazvanih po kulturnoj prijestolnici Weimar bilo je približavanje zemalja iz susjedstva Europskoj uniji. U zajedničkom priopćenju ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske, Frank-Walter Steinmeier, Laurent Fabius i Radosław Sikorski iznijeli su u utorak (1.4.) nove ideje kako bi susjedima EU-a omogućili približavanje, ali u realnim okvirima. Kada govori o susjedima, Weimarska trojka misli i na sjevernu Afriku ali je jasan prioritet na zemljama europskog istoka.

Ministri Laurent Fabius Frank-Walter Steinmeier i Radoslaw Sikorski

Ministri žele dati šansu Istoku

No brzina približavanja EU-a i spomenutih pet istočnoeuropskih zemalja Moldavije, Azerbajdžana, Armenije, Gruzije, Ukrajine i Bjelorusije je u potpunosti različita. I stoga treba tražiti modalitete kako bi se uveli standardi za zemlje s različitim brzinama. Pritom se najviše govorilo o fleksibilnosti. „Ove zemlje ne bi trebalo staviti pred nerješive probleme po principu ‚ili - ili‘. Njima treba dati prostora za donošenje odluka”, stoji u zajedničkom priopćenju Weimarske trojke.

Gospodarskim impulsima do bržeg napretka

Tri ministra vanjskih poslova žele se u budućnosti usredotočiti na gospodarske odnose kao najvažniji instrument približavanja Europskoj uniji. Pritom se spominje i otvaranje novih zona slobodne trgovine kao jedan od instrumenata približavanje EU-u. No istodobno je naglašeno kako novi ugovori i nove suradnje na jednoj strani ne bi smjeli voditi ka stvaranju novih prepreka na drugoj strani.

Osim gospodarstva više pozornosti bi trebalo posvetiti i jačanju civilnog društva. No pritom je isto tako važno, kao jedna od pouka iz ukrajinske krize, svaku novu intenzivnu suradnju uskladiti s prethodnima. Pogotovo zato jer se redom radi o zemljama, bivšim sovjetskim republikama, koje Moskva, kako se moglo vidjeti posljednjih mjeseci, još uvijek u dobroj mjeri doživljava kao svoju interesnu sferu. No EU se želi pojačano uključiti u reforme upravo u Ukrajini. Poljska bi svom istočnom susjedu trebala pomoći po pitanju decentralizacije, Njemačka u reformi pravnog sustava.

Za zajedničku politiku otvaranja prema susjedima Bruxelles do 2020. namjerava izdvojiti 15 milijardi eura. „Mnogo novca“, moglo se čuti od Weimarske trojke no to su, kako je rečeno, „dugoročno dobro uložena sredstva“.

Signal samitu NATO saveza

Moldavija

Pomoć susjedima kroz gospodarstvo - Moldavija

Uoči sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO saveza, Weimarska trojka se također želi pojačano uključiti i u sigurnosnu raspravu vezanu uz Krimsku krizu. Njemačka, Poljska i Francuska su se pokazale kao uspješni posrednici tijekom krize vlasti u Ukrajini i smatraju da se ta iskustva mogu i sad itekako iskoristiti. „Mi ne bismo trebali razdvajati sigurnosnu i vanjsku politiku“, rekao je nakon susreta Frank-Walter Steinmeier. Iako su se suglasili s time da potezi Rusije u vezi s Krimom „ne smiju ostati bez posljedica“, trojica ministara su naglasila potrebu nastavka dijaloga s Moskvom kao i daljnje jačanje gospodarskih odnosa s Rusijom. Istodobno je odbačena mogućnost primitka Ukrajine u NATO savez.