1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Gospodarska terapija za hrvatskog pacijenta

U predizbornoj kampanji u Hrvatskoj najmanje se opet govorilo o gospodarstvu. Gunther Neubert iz Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore analizira boljke hrvatske privrede.

DW: Nakon šest godina recesije Hrvatska bilježi konačno lagani porast BDP-a. Kako ocjenjujete trenutno gospodarsko stanje u toj zemlji, tri godine nakon ulaska u Europsku uniju?

Gunther Neubert: Hrvatska privreda je u usponu. Već u 2015. Hrvatska je profitirala od niske cijene nafte, dobre turističke sezone i povoljnog stanja u najvažnijim partnerskim zemljama unutar EU-a. Pritom je u inozemstvu porasla potražnja za hrvatskim proizvodima i tako je i BDP porastao za 1,6%. Može se očekivati da će se u 2016. i u idućim godinama gospodarski rast ubrzati i to ponajprije zahvaljujući potražnji izvana, a sve više i zbog domaće potrošnje i investicija. I hrvatska vanjska trgovina, čiji volumen trenutno iznosi oko 30 milijardi eura, u 2015. je imala rekordnu bilancu. U ovoj godini je taj trend nastavljen, u prvom kvartalu smo registrirali rast od 4%. I dalje je problematičan visok budžetski deficit, koji bi u ovoj godini trebalo smanjiti ispod tri posto, te vrlo spor dotok sredstava iz fondova Europske unije. Hrvatskoj je, da napomenem, u razdoblju od 2014. do 2020. na raspolaganju oko 10,5 milijardi eura iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a.

Tehnička vlada takvom razvoju očito i nije puno doprinijela, obzirom na rijetke mjere koje je uopće uspjela usvojiti. Što će biti prioritetni zadaci buduće vlade? Koje konkretne poteze ona treba ili mora napraviti kako bi se osigurao nastavak pozitivnog razvoja?

Gunther Neubert

Gunther Neubert, voditelj Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u Zagrebu

Nadam se da će to biti stabilna, dugoročna vlada koja će brzo provesti strateški važne projekte i reforme, na primjer u sektoru obrazovanja, poreznog i upravnog sustava, poboljšanja investicijske klime i konkurentnosti te konsolidiranje državnih financija.

Kad bi Hrvatska bila pacijent, a Vi liječnik: koju biste dijagnozu mogli zaključiti? I kakve lijekove ili terapiju biste propisali pacijentu?

Krvotok se polako popravlja. Treba više aktivnosti, na primjer kod provođenja reformi, kako bi se oporavak ubrzao…

Na što se najviše žale njemački investitori? Često čujemo kako su strukture u Hrvatskoj manjkave, kako se ne radi puno na suzbijanju korupcije, te da je pravna situacija ponekad netransparentna?

Žale se ponajprije na dugotrajnu birokratsku proceduru, koja se regionalno ipak jako razlikuje. Žale se na visoko porezno opterećenje i na visoke troškove rada, dužinu sudskih procesa i na javne natječaje koje djelomično doživljavaju kao netransparentne i nefer.

Ima li i pohvala od strane investitora? Što funkcionira dobro? Što se popravilo nakon ulaska u EU?

I tu ima opet velikih regionalnih razlika po pitanju brzine odobravanja nekog projekta ili kvalitete opskrbljivačkih struktura, na primjer u tekstilnom ili sektoru proizvodnje obuće, te prerađivačkim obrtima.

Koje su tri najveće prednosti i tri nedostatka Hrvatske kao potencijalnog atraktivnog cilja za investitore u odnosu na slične zemlje, na primjer Sloveniju ili Slovačku?

Jasne prednosti Hrvatske su izvanredan strateški položaj, zbog čega se Hrvatsku naziva „vratima prema zapadnom Balkanu“. Osim toga treba izdvojiti vrlo dobru infrastrukturu u Hrvatskoj te angažman i kvalifikacije radnika. Manjak je relativno malo tržište sa 4,2 milijuna stanovnika, visoko porezno opterećenje i nespremnost političara svih boja na provođenje reformi.

Bivša vlada je najavila da će se fokusirati na velike, ali malobrojne energetske i infrastrukturne projekte, kako bi potakla gospodarski rast. Kako komentirate tu najavu? Vidite li jasnu gospodarsku strategiju za idućih 5, 10 ili 20 godina?

Iz našeg kuta gledišta je fokus na jačanje industrijskog sektora od ključnog gospodarsko-strateškog značenja, obzirom da to srednjoročno i dugoročno donosi potrebne investicije u području istraživanja i razvoja, što bi bilo esencijalno važno za jačanje konkurentnosti hrvatske privrede. Sastavni dio gospodarske strategije bi trebalo biti i implementiranje dualnog sustava obrazovanja, npr. po njemačkom uzoru, jer već danas vidimo da nedostatak kvalificirane radne snage sprječava gospodarski razvoj, i to unatoč visokoj stopi nezaposlenosti.

Jedan od klasičnih prigovora je kako se Hrvatska previše oslanja na turizam. Sezona 2016. će sigurno biti jako dobra. Ali prevelika ovisnost o jednoj gospodarskoj grani može biti i jako opasna, kao što vidimo na primjeru Turske, ili ranije Egipta?

Udio turizma u hrvatskom BDP-u je u europskoj usporedbi doista iznadprosječan. Izniman je potencijal koji Hrvatska ima, bez obzira radilo se o prirodnim ljepotama ili kulturnoj ponudi. Ne govorim samo o obali s preko 1.000 otoka, već i o ogromnim, još uvijek neiskorištenim potencijalima u gradovima, zdravstvenom ili biciklističkom turizmu.

Raste broj gostiju, ali ne i promet. Što je razlog?

Uzroci leže u višegodišnjem fokusu na turizmu u kojem se gosti opskrbljuju u vlastitoj režiji. Kad imate stotine kampova i tisuće apartmana koje iznajmljujete gostima, to ne doprinosi stvaranju nove vrijednosti kao što bi to bio slučaj s turističkom ponudom u segmentu s 4 ili 5 zvjezdica. U hotelskom, ali i u kamperskom sektoru vidimo da se stvari mijenjaju, a to se zrcali u brojnim građevinskim i projektima modernizacije. Osim toga tu je i izgradnja i dogradnja marina, turističke gospodarske grane koja ima sve veće značenje.

S Guntherom Neubertom razgovarao je Srećko Matić.

Preporuka uredništva