1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Gospodar nad 700 milijardi eura

Klaus Regling je određen za šefa europskog fonda ESM koji bi trebao stabilizirati euro i pomoći u svladavanju krize. Doduše Nijemac je, ali je već pokazao da neće oklijevati "nagaziti" i Berlin ako je to u interesu EU-a.

Klaus Regling u svojoj karijeri nije privlačio pozornost nekakvim velikim izjavama - i to se gotovo sigurno neće promijeniti ni u budućnosti. Ovaj 61-godišnjak je i inače posve tipičan "sjevernjak", rođen u Lübecku gdje se ne troše riječi bez potrebe (kao što znamo i po romanu Buddenbrookovi drugog Libečanina, Thomasa Manna). Isto tako, poznat je kao čovjek koji uvijek zadržava hladnu glavu, ostaje kod problema i marljivo gradi racionalno rješenje. To traži i od drugih, jer je uvjeren kako "čarobnih sredstava - jednostavno nema."

Svoju karijeru je počeo još sredinom sedamdesetih kod Međunarodnog monetarnog fonda, gdje je između ostalog sudjelovao u reprogramiranju dugova Maroka i Indonezije. Početkom devedesetih ga Kohlov ministar financija Theo Waigel poziva nazad u domovinu gdje se već onda bavio mjerama za gospodarski rast Europe. Utoliko je on i jedan od "pomagača pri porodu" zajedničke europske valute i jedan je od stručnjaka koji je u ime Njemačke pripremao sporazum o stabilnosti eura u Maastrichtu.

"Ples s vukovima"

Gerhard Schroeder

Bivši kancelar ga je proglasio 'nepoželjnom osobom' u Berlinu

Iako nije član neke političke stranke, pobjedom Schröderovih socijaldemokrata 1998. ipak odlazi iz Ministarstva financija kojim je tada još upravljao Oskar Lafontaine. Mladi "umirovljenik" odlazi u instituciju one vrste kakva se danas smatra - glavnim neprijateljem stabilnosti eura, u spekulativni američki investicijski fond Moore Capital Strategy Group gdje u podružnici u Londonu preuzima dužnost poslovođe. To je mjesto gdje je zaradio još jednu "mrlju" na karijeri - jer u istom hedge-fondu je tada radio i Philipp Hildebrand, donedavni predsjednik Švicarske nacionalne banke. Hildebrand je početkom godine morao dati ostavku nakon što je uhvaćen u špekulacijama s tečajem švicarskog franka - za čiju je stabilnost teoretski on bio zadužen!

Ipak, novom šefu ESM-a se ne može prigovoriti baš ništa više nego da je možda upoznao poneke krive ljude - kakvih u svijetu financija ima i više nego dovoljno. Njegov angažman u hedge-fondu nije potrajao ni pune dvije godine dok ga nisu pozvali u Europsku komisiju u Bruxellesu gdje je bio direktorom za gospodarska i financijska pitanja. Upravo u tom razdoblju su i Njemačka i Francuska premašile granice dopuštenog državnog deficita - i iako Nijemac, Regling nije ni sekunde oklijevao inicirajući  kazneni postupak protiv - Njemačke.

"Fond - funkcionira, ali ne preko noći"

Irska nacionalna banka

'Kišobran' funkcionira - ali se to neće dogoditi preko noći

Kancelaru Schröderu se nije nimalo dopao Reglingov izbor između stručnosti i patriotizma tako da je navodno kancelar osobno izjavio kako ga "više ne želi vidjeti u Berlinu". Ipak, s velikom koalicijom i dolaskom kancelarke Merkel se popravio i njegov odnos s Berlinom, makar je Regling i dalje bio "čovjek iz Bruxellesa".

Tamo je zapravo već od 2010. na čelu privremenog fonda za stabilnost eura EFSF-a tako da već dobro zna što se može učiniti sa zajedničkim, europskim fondom koji bi trebao stabilizirati prostor eura. On je duboko uvjeren u opravdanost i prednosti zajedničke europske valute, ali upozorava kako nije na mjestu očekivati nekakve brze i nagle promjene: "Stalno čitamo kako strategija za spas eura ne funkcionira. To nije baš točno. U Irskoj funkcionira vrlo dobro, a i u Portugalu se vidi napredak u programu prilagodbe." Jer, još jednom će reći: "čarobnog sredstva nema" - nego samo dug i naporan rad.

Naravno, zemlje koje imaju poteškoća neće baš uvijek biti oduševljene savjesnim Reglingom čiji mentalitet službenika jedva da može prihvatiti nečiju rasipnost. Ali nije baš izvjesno niti da će se u Berlinu svidjeti baš sve ideje "Nijemca" na čelu ESM-a. Naime, dok je Berlin još i spreman razgovarati o planovima Pariza u formiranju zajedničke, Europske vlade koja bi bila zadužena za financije, Regling je sklon i inicijativi Junckera o zajedničkim europskim državnim obveznicama. To je pak do sad Njemačka uporno odbijala.

Preporuka uredništva