1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Gorka čaša vina

Ako se traži neko podrucje koje najbolje pokazuje svu složenost poljoprivredne politike - ali i industrije hrane EU-a, brzo se nailazi na područje vinogradarstva i vinarstva. Stoga Unija planira njegovu reformu.

default

Povjerenica EU-a Mariann Fischer Boel spremna je dirnuti se u osinje gnijezdo

Kaže se : in vino veritas – u vinu je istina. I vino je doista jedna vrlo emocionalna tema, stoga je i planirana reforma europskog tržišta vina vrlo problematična. To zna i danska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer-Boel:

"Ja nisam naivna. Znam da se na vino gleda vrlo emocionalno. Računam s puno otpora protiv mojih prijedloga, ali to nam ne smije skrenuti pažnju od činjenice da je reforma vinskog sektora prijeko potrebna", kaže ona.

Novac bačen u vjetar

Potrošnja vina u Europskoj uniji već godinama opada. Udio vina uvezenih iz Sjedinjenih Država, Čilea i Australije raste i trenutno iznosi oko 7 posto. Europska unija troši 700 milijuna eura godišnje na uništavanje jeftinih vina iz južne Europe koje nitko neće da kupuje. Taj novac koji je u je u njezinim očima potpuno uludo utrošen, povjerenica Unije za poljoprivredu želi upotrebiti za financiranje gašenja nerentabilnih pogona i reklamu za europska vina:

«Prijedlozi imaju za cilj poboljšanje konkurentnosti europskih vinara, ponovno osvajanje dijelova tržišta koji su izgubljeni, isušivanje zloglasnih vinskih jezera i pojednostavljivanje stvari.»

Mudrija raspodjela

Ukupna svota od milijardu i 300 milijuna eura godišnje kojom se potiče i podupire tržište vina trebala bi ostati ista, ali bi trebala biti inteligentnije raspodijeljena, kaže Mariann Fischer-Boel.

Njemački vinari posebno se žestoko protive prijedlogu da se zabrani dodavanje šećera stolnim vinima, čime se do sada podizao postotak alkohola u njima. Dodavanje mošta trebalo bi ubuduće biti dozvoljeno, ali ne više i subvencionirano od strane EU-a. To znači da bi vinari koji ne mogu rentabilno proizvoditi, morali «zatvoriti butigu», što EU-ova povjerenica ne skriva. Takvi bi, pak, trebali dobiti neku vrstu odštete ili nagrade za to što su prestali s proizvodnjom koja se ne isplati:

«Najvažniji instrument je atraktivna nagrada za vinare koji nisu konkurentni a koja bi ih motivirala da u roku od pet godina izađu s tržišta vina i da iskrče svoje loze.»

Ostati vjeran tradiciji ili pratiti modne trendove?

Stroga pravila za oznake mjesta porijekla trebala bi u idućih nekoliko godina postati mekša i blaža. Tradicionalni francuski vinari poput Jeana Francoisa Quenina iz Bordeauxa, međutim, odbijaju temeljitu reformu uređenja vinskog tržišta.

«Radi se o puno više toga nego što je samo tradicija. Radi se o vinima koja se samo ovdje mogu proizvoditi, koja imaju neusporedivu aromu. Bila bi velika šteta kada bi se to izgubilo samo da bi se radilo vino koje prati trenutnu modu u svijetu.»

Vinar Jean Luc Thunevin, također s područja Bordeauxa, pak, vjeruje da se europska vina moraju prilagoditi svjetskom tržištu:

«Moderna vina diktiraju trend. A on ide u smjeru punijeg i slađeg okusa. Jasno je da naše društvo više ne želi trpki, suhi okus, već slađa vina. Čovjek danas hoće biti glađen i mažen.»

Da bi reforma subvencija za europska vina doista bila provedena u djelo, mora je blagosloviti svih 27 ministara poljoprivrede zemalja članica, a već sada je prijedlog novog zakona izazvao žestoke rasprave i kontroverze među vinarima u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj.