Golim rukama u dušičnu kiselinu

„Znam da je moj posao štetan za zdravlje, ali što mi drugo preostaje. Nisam ništa izučio, nemam nikakvo zanimanje“, kaže Harish čije su ruke gotovo do lakta uronjene u plastičnu bačvu iz koje se širi neugodan oštar miris. Zelena tekućina o kojoj je riječ i koja, ako joj se približi, izaziva žarenje očiju pa čak i gušenje je dušična kiselina.

Harish radi na periferiji glavnog grada Indije, u New Delhiju, na mjestu gdje se svakodnevno ilegalno odlažu tone elektro-otpada: kompjuteri, štampači i sve druge vrste sličnog smeća iz cijeloga svijeta. Ovdje se iz tzv. „ elektro-šrota“ posebnim kupkama vadi bakar.

50.000 do 60.000 tona otpada godišnje

„ Ove kiselinske kupke su izuzetno opasne jer nagrizaju oči i dišne puteve i mogu prouzročiti najgore vrste opekotina. Osim toga opasne su i štetne ne samo za radnike već i za okoliš“, kaže Ravi Aggrawal iz nevladine organizacije „Toxics Link“ koja se već duže vrijeme trudi zaustaviti ovaj ilegalan način prerade i preprodaje bakra iz elektronskog otpada koji na indijska smetlišta stiže prvenstveno iz razvijenih industrijskih zemalja.

„Otpad naravno dolazi potpuno ilegalno. Na kontejnerima ne piše što se u njima nalazi. Prema našoj procjeni u Indiju godišnje stigne između 50.000 do 60.000 tona otpada“, dodaje Aggrawal.

Kontrole nitko ne uzima za ozbiljno

S obzirom na njezinu dužinu, vlastima je teško kontrolirati indijsku obalu iako su već u nekoliko navrata obećali da će konačno poduzeti nužne korake kako bi spriječili, odnosno, zaustavili ovaj unosan biznis. No, s druge pak strane, kako kažu u spomenutoj nevladinoj organizaciji, cijela stvar bi se u biti lako mogla zaustaviti: "Naša vlada trebala bi samo postaviti specijalne scanere u luke pomoću kojih bi se mogla vršiti kontrola. Međutim, s druge pak strane treba znati da je elektro-otpad itakako koristan našem gospodarstvu, što znači da politički vrh nema dovoljno interesa da cijelu priču zaustavi. Predstavnici vlade se u posljednje vrijeme doduše sve češće pojavljuju u industrijskoj zoni New Delhija i na licu mjesta radnicima zabranjuju rad s kiselinskom kupkama, no sve u svemu, ne vjerujemo da vlada cijelu stvar uzima stvarno za ozbiljno i da doista ovom želi stati na kraj“.

Nastojanja vlade ne uzimaju očito za ozbiljno niti vlasnici, odnosno, iznajmljivači smetlišta. "Ukoliko mi zatvore jedno mjesto, pronaći ću negdje neko drugo i nastaviti s poslom kao i do sada“, izjavio je nedavno jedan od njih dodajući da je „teško zamisliti da bi Zapad prestao u Indiju slati svoj elektronski otpad“.

Autor: Kai Küstner, agencije / Ž.Telišman

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm