1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Golemi europski poklon fizičarima

U Ženevi je danas svečano otvoren gigantski pogon u kojem će se ispitivati ponašanje razmjerno velikih čestica pri brzini bliskoj brzini svjetlosti. To je za fizičare elementarnih čestica kao Božić i rođendan zajedno.

Tunel ubrzivača čestica CERN-a

Što će ispasti na kraju tunela? Nešto hoće - gotovo sigurno!

U Europskom istraživačkom centru za ispitivanje elementarnih čestica CERN koji je smješten blizu Ženeve zapravo već postoji jedan ciklotron s kojim se već godinama ispituje ponašanje čestica. Ali on se ne može niti usporediti s ovim novim, golemim projektom kojeg neki uspoređuju i sa piramidama. Ne samo po cijeni od 3 milijarde eura, nego i po značenju za znanost: u pogonu "Atlas" će znanstvenici biti u stanju ubrzavati i mnogo veće čestice do brzine koja je gotovo ravna brzini svjetlosti.

Vrlo blizu "velikog praska"

Kada kažemo "mnogo veće", onda mislimo na kategoriju fizičara elementarnih čestica gdje je već i jedan djelić atoma - proton, nešto gigantsko. Njih će se tjerati da kruže po prstenastom tunelu dužine 27 kilometara koji se prostire ispod Ženeve sve do obronaka Alpa.

Crtež tunela ubrzivača čestica

Prsten tunela je zakopan duboko pod zemljom kod Ženeve

Na svom putu će se čestice, naravno, sudarati i upravo je to ono što zanima znanstvenike. Jer na taj način će one dostići nepojmljive temperature koje su otprilike milijardu puta veće nego u središtu našeg sunca a to je zapravo veoma blizu onoga kako su se čestice kretale na samom početku stvaranja svemira, neposredno nakon "velikog praska". Njemački fizičar Siegfrid Bethke upućuje kako se tim eksperimentom vjerojatno nikad neće doći od "velikog praska", ali hoće vrlo blizu njega. "Nadamo se da ćemo doći do saznanja o supstancijalnim fizikalnim zakonima koji će nam omogućiti nova objašnjenja ne samo elementarnih čestica, nego i nastanka svemira", kaže on.

Nepojmljive sile

Na realizaciji ovog projekta su sudjelovali stručnjaci iz 35 zemalja, ali na tisuće fizičara iz 80 zemalja svijeta, doslovce u repu čekaju na svaku informaciju koja će doći iz Europskog istraživačkog centra. Jer o svemu tome se do sada naveliko računalo i proračunavalo, ali se zna veoma malo. Konačno, u utrobi prstena će biti oslobođene neviđene sile. Već i sam zrak čestica koji se vodi kroz tunel nije debeo niti milimetar - ali ima snagu jurećeg vlaka! Obzirom na sile i temperature, jedino jake magnetske stjenke mogu zadržati zrak u njegovoj putanji, ali i sami magneti moraju biti gotovo potpuno hladni. Hladni ne kao

Računalski centar CERN-a

Čitave baterije računala nadziru proces i obrađuju podatke

limunada, nego onako kako fizičari zamišljaju "hladno": dakle tek djelić topliji od temperature u svemiru. Svako odstupanje bi moglo značiti katastrofu. Siegfried Bethke iz njemačkog instituta Max Planck ukazuje da bi se gubitkom nadzora nad tom rijekom čestica, trenutno uništio tunel baš kao da se željeznička kompozicija zaleti u njegovu stjenku. To bi značilo i kraj tunela i čitavog eksperimenta.

Danas se ne očekuje smak svijeta

Ali nisu opasne samo sile koje vladaju u tunelu: mnogo je opasnije to što o česticama znamo zapravo veoma malo. Na primjer, iz proračuna je poznato da samo petina svemira čini "vidljivu" materiju. Ostatak čini materija za koju se zna da postoji jer utječe na kretanje svemirskih objekata, ali je nitko nije vidio. Što je ona - i što će se dogoditi ako znanstvenici u ovom eksperimentu doista pronađu tu tvar? Nobelova nagrada im je više nego sigurna, ali je pitanje hoće li je ikada dobiti. Jer iako se ovaj eksperiment uopće ne može usporediti s nekontroliranim aktiviranjem prve atomske bombe, postoji jedna sličnost: niti onda znanstvenici zapravo nisu znali što će se doista dogoditi.

Američki fizičar Frank Wilczek

I američkom nobelovcu Franku Wilczeku je danas kao rođendan, Božić, Uskrs i Nova godina zajedno: on je nagradu i dobio istraživanjem ponašanja elementarnih čestica.

U pustinji Nevade u četrdesetima se strahovalo kako bi eksplozija mogla isprovocirati lančanu reakciju i izazvati eksploziju koja bi mogla uništiti čitav kontinent. To se, naravno nije dogodilo, ali i sada se u Ženevi eksperimentira sa silama koje nitko ne poznaje. Postoje samo teoretske rasprave o pitanju, što bi se moglo dogoditi ako se tu, na zemlji, pojavi "crna materija"? Hoće li ona u sebe povući čitavu Ženevu? Ili planetu Zemlju?

Odgovor na ovo pitanje se ne očekuje ni danas, niti ovih dana: potrajat će još tjednima prije nego što ovaj gigantski ubrzivač čestica dostigne svoju punu brzinu.

Ilustracija sudara atomskih jezgri

Ovo je samo ilustracija koja pokazuje sudar atomskih jezgri. Znanstvenici iz toga mogu prepoznati čitav niz informacija o ponašanju elementarnih čestica