1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Gojaznost – civilizacijska bolest zapadnog svijeta

U mnogim zemljama svijeta sve je više ljudi koji pate od gojaznosti. U Njemačkoj je 20 posto odraslih i, što je još gore, 15 posto svih đaka-prvaka pregojazno.

Pretilost je i među najmlađima postalo rašireno oboljenje.

Pretilost je i među najmlađima postalo rašireno oboljenje.

Doduše, protiv toga se u društvu poduzimaju brojne mjere – od samih proizvođača hrane koji nude takozvane «light» proizvode s manje masnoća i kalorija do pedagoga koji u škole uvode programe tjelesne aktivnosti. No, sve je to za sada donijelo vrlo slabe rezultate. Znanstvenici pokušavaju otkriti genetske uzroke pretilosti, ali ni oni nemaju spasonosnu formulu kako se riješiti suvišnih kilograma.

U Institutu za genetiku Sveučilišta u Kölnu ne vlada sterilna laboratorijska atmosfera. Mladi znanstvenici živahno raspravljaju i šale se na hodnicima Instituta. Pedijatrica Eva Gropp članica je istraživačkog tima kojemu je zajedno sa znanstvenicima američke Yale Medical School pošlo za rukom razumjeti uzroke pretilosti: «Mene, dakako, zanima primjena tih rezultata – kako pomoći ljudima da se zaštite od gojaznosti. Pri tome se ne radi o estetskom aspektu, već prije svega o tome da je pretilost plodno tlo za brojne bolesti kao što su na primjer dijabetes, visoki tlak i brojna druga oboljenja.»

Moždane stanice odgovorne za tjelesnu težinu

Njemački i američki znanstvenici su na genetski manipuliranim miševima uspjeli dokazati da u mozgu postoje dva neuralna mehanizma koji reguliraju naše navike konzumiranja hrane, a time i tjelesnu težinu. Za to su odgovorne dvije različite vrste nervnih stanica – jedne potiču želju za hranom, a druge tu želju koče. U neobično kratkom vremenu od svega pet mjeseci Eva Gropp i njeni kolege uspjeli su na osnovu eksperimenata dokazati koju funkciju vrše pojedini neuroni. «Bila je to vrlo sretna okolnost da smo ustanovili upravo to što smo i pretpostavljali i što se već odavno pokušava dokazati. Novost je u tome što je nama pošlo za rukom to i dokazati i pronaći metodu kojom se stanice mogu eliminirati», kaže Eva Gropp.

Na pokusnim su životinjama znanstvenici blokirali određene skupine živaca kako bi mogli točno provjeriti njihovu funkciju. Rezultat te analize je pokazao da su određeni neuroni poticali miševe na manje kretanja i više konzumacije hrane – uslijed čega su miševi postali vrlo gojazni. Drugi su neuroni poticali miševe na kretanje i na manje konzumacije hrane, tako da su oni snižavali svoju tjelesnu težinu. Eva Gropp pomno je promatrala miševe, vagala ih i mjerila koliko jedu: «Uočili smo kod miševa, slično kao i kod ljudi, da su zbog debljine više skloni dobivanju šečerne bolesti i visokog tlaka.»

Veliko zanimanje za mogućnosti terapije gojaznosti

Gojaznost je civilizacijska bolest zapadnog svijeta. Ljudi postaju sve deblji, a pretilost predstavlja veliki zdravstveni rizik. Ne čudi stoga što vlada veliko zanimanje za mogućnosti terapije gojaznosti. No, znanstvenici su još daleko od otkrića lijeka koji bi mogao mijenjati neuralne mehanizme, a time regulirati unos hrane i tjelesnu težinu.

Eva Gropp i njene kolegice i kolege ne mogu pacijentima na ovom stupnju istraživanja ponuditi nikakva gotova rješenja. No, u daljnjem razvoju znanosti liječnici će možda uvidjeti koliko je visok zdravstveni rizik za njihove pacijente koji pate od gojaznosti te će im moći predlagati mjere prevencije. Oni koji pate od pretilosti ipak se ne mogu u tako skoro vrijeme nadati nekoj čarobnoj piluli koja će riješiti njihove probleme.