1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Godinu dana nakon reforme tržišta rada nema znatnih poboljšanja

Prije gotovo točno godinu dana, 1. siječnja 2005. u Njemačkoj je provedena reforma pomoći za nezaposlene i socijalne pomoći, što je svojedobno izazvalo višetjedne demonstracije na ulicama njemačkih gradova. Ni danas Hartz IV ne silazi s novinskih stranica, a pokazalo se da je ne samo njegova socijalna pravednost upitna, već i njegova efikasnost u smanjenju nezaposlenosti.

Hartz IV-još uvijek veliko gradilište

Hartz IV-još uvijek veliko gradilište

Protivnici tog novog programa što nosi ime šefa komisije koja ga je sastavila, Petera Hartza, točnije Hartz IV, smatrali su ga i još uvijek ga smatraju socijalno nepravednim. Nakon 1. siječnja 2005. novac za nezaposlene i socijalna pomoć su spojeni čime su za rad sposobni primatelji socijalne pomoći postali primatelji novca za nezaposlene II. Naravno, prema Hartzu IV, postoje i primatelji novca za nezaposlene I – a to su oni koji su donedavno bili u radnom odnosu, a onda im je istekao ugovor ili su dobili otkaz. To novo uređenje državne pomoći trebalo je rezultirati lakšim posredovanjem zavoda za zapošljavanje u traženju posla, pa tako i smanjenjem broja nezaposlenih. No, dogodilo se upravo suprotno zato što su se u statistikama o nezaposlenima pojavili i dotadašnji primatelji socijalne pomoći pa je broj nezaposlenih u Njemačkoj prvi put prešao bolnu granicu od pet milijuna. Peter Hartz, otac novog programa, pritom je najavljivao reforme riječima: «Mi se držimo toga da ćemo za tri godine imati dva milijuna nezaposlenih manje.»

Hartz IV promašaj?

U međuvremenu su raznorazni instituti u svojim studijama ustanovili da je veliki dio Hartzovih reformi promašaj. Ni s programom Hartz IV ne može se lakše naći posao za osobe koje su već dugo vremena nezaposlene. Kako se za primatelje novca za nezaposlene II, dakle, one među kojima su i bivšio primatelji socijalne pomoći, brinu raznorazne institucije, među njima je došlo do borbe za nadležnost. Još više odjeka u medijima našao je jedan drugi aspekt reforme tržišta rada: čini se da uvođenje novca za nezaposlene II neće koštati državu samo 14,6 milijardi eura, nego gotovo duplo više, 26 milijardi. I to stoga što je broj njegovih primatelja puno veći nego što se očekivalo. Razlog tome je činjenica da su mnogi ljudi koji su se prije zbog srama ustručavali zatražiti socijalnu pomoć, sada, kada se ona tako više ne zove, to učinili. Za već troškove kriva je i velika zlouporabe novih pravila. Novi ministar za rad u kabinetu Angele Merkel, Franz Muentefering najavio je borbu protiv tih zlouporaba ali je istovremeno priznao: «Nešto ćemo moći ustedjeti, ali mi je sasvim jasno da te zlouporabe nisu tako velike i da nemaju takve finacijske posljedice kakve su se neko vrijeme prikazivale».

Uskoro će svakako doći do nekih promjena u programu Hartz IV – jedna od njih je da će ubudući roditelji morati financijski pomagati nezaposlenu mladež.

  • Datum 30.12.2005
  • Autor Monika Lohmüller
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9YXO
  • Datum 30.12.2005
  • Autor Monika Lohmüller
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9YXO