1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Godina zbog koje će se padati na ispitu

Ova godina je počela dobro: toliko dobro da je nafta postala skupa poput parfema. A onda je počelo - i jao budućem studentu ekonomije koji neće znati koje godine se svjetsko financijsko tržište našlo na rubu sloma.

Mešetari na burzi u Tokiju

"Ljudi! Je li to moguće? Pa zar krivulja indeksa burze ne zna za drugi smjer nego prema dolje?"

Brige koje su nas mučile prije 12 mjeseci gotovo da nam se čine brigama razmaženih derišta: kako platiti sve skuplju naftu za gospodarstvo koje izgleda da poznaje samo rast? I još veći problem koji se nedugo potom pojavio u Njemačkoj: kamo smjestiti bogatstvo

Klip kukuruza

Na tanjur - ili u spremnik za gorivo automobila?

koje se nakupilo od neugodnih navika poreznika, uzeti svoj dio za državu? Jer početak prošle godine je bio u znaku vijesti kako je nafta probila granicu od 100, 110, 120 ... pa sve do gotovo 150 dolara po barelu. I kako su njemački poreznici došli do DVD-a banke iz Liechtensteina s imenima i podacima na stotine građana ove, ali i drugih europskih zemalja koji su u tu malenu kneževinu sakrili svoj imutak od poreznika.

Gospodarstvo guta sirovine - i hranu siromašnih

Već i ti problemi su izazvali goleme "kolateralne štete": kako je nafta postajala skuplja, tako su eksplodirale i cijene hrane. Jer i hrana se može pretvoriti u gorivo, bez obzira što još uvijek na stotine milijuna ljudi gladuje

Bušotine u Azerbedžanu

Gospodarski rast treba gorivo - naftu!

- i što će ih nakon viših cijena kukuruza i žitarica, biti još i više. S druge strane, više nije bilo jednostavno povući granicu između "bogatih" i "siromašnih": Brazil, Kina, Indija - to su bile nove zvijezde na gospodarskom nebu i već kupnja Indijca, Ratana Tate legendarnih britanskih tvornica luksuznih automobila Jaguar i Land Rover je simbolično pokazala da više ništa nije kao prije.

Osobito na financijskim tržištima! Već i za vrijeme porasta cijene nafte, osulo se drvlje i kamenje na špekulante koji su zarađivali novac na robnim burzama, špekulirajući sa sve višim cijenama sirovina. Ali to još nije bilo ništa u usporedbi s bijesom "običnih građana" kada je postalo jasno kako je čitav svijet špekulirao s ulaganjima u "sekundarno tržište kapitala" i jamstvima na kredite za nekretnine koji su se u SAD-u očito dijelili šakom i kapom. Jer i tu je svijet pokazao kako više ne poznaje granice: korijen krize jest doduše bio u Americi, ali ona je potresla baš čitavu našu planetu.

Poučna priča o "Zlatnoj kokoši"

Što se točno dogodilo? To je pitanje na koje će odgovor morati znati svaki budući student ekonomije, ali za sve ostale će biti dovoljna slikovita usporedba iz jedne fiktivne priče koja kruži internetom.

Krčma

Još jednu rundu! Naravno - na kredit.

Zamislite jednu krčmu koja ima problema s prometom. Vlasnik se dosjetio sjajnog rješenja: dijelit će piće na kredit, ne pitajući da li je gost bogatun ili socijalni slučaj. Naravno da po krčmama ima više ovih drugih od prvih, ali to nije bitno jer to ne piše u poslovnim knjigama. Bitno je da je promet krčme - nazovimo je "Zlatna kokoš", vrtoglavo narastao što su primijetili i u banci krčmara. Odmah su "Zlatnoj kokoši" dopustili kredit da proširi posao i svijet je za mnoge postao mnogo ljepši. Doduše, volumen dugova je narastao preko svake mjere, ali s druge strane je bila ljubomora drugih banaka što prva banka posluje sa tako uzornom tvrtkom kao što je krčma "Zlatna kokoš". Onda se jedan zaposlenik u banci krčme sjetio "genijalnog" rješenja: nagomilane dugove će pretvoriti u vrijedonosnice koje će biti povezane sa krčmom "Zlatna kokoš". Druge banke su bile oduševljene i navalile su na vrijedonosnice "Zlatne kokoši". Tako su se one ubrzo našle u trezorima banaka širom svijeta. Baš ništa ne bi poremetilo idilu gdje je svatko na papiru zarađivao golem novac, da nekome - možda pivovari koja isporučuje pivo "Zlatnoj kokoši" - nije palo na pamet nešto nečuveno: zatražiti da joj se plati nagomilani dug. I onda je počeo - lanac propadanja.

Hoće li biti "prije" i "poslije 2008."?

Tehnički, to nije bilo baš tako: popiti pivo nije isto što i kupiti nekretninu. Ali zbog opsega, cijene nekretnina su

Sjedište Citibank

Citibank je bila samo jedna od mnogih gdje se srušila kula od karata

pale u bezdan tako da je rezultat bio isti: više niti jedna banka nije bila sigurna, da li su se i druge banke s kojima posluje, do grla uplele u poslove s kreditima na nekretnine - i da imaju problema s likvidnošću. Utoliko su propadale mnoge banke i financijske institucije jer su sve institucije zatajile: agencije za vrednovanje boniteta su ili bile prevarene ili su i same bile upletene nejasnim poslovnim vezama i vezicama s glavnim akterima krize. Isto vrijedi i za načelno nezavisnu američku Agenciju za nadzor burzi i prometa vrijedonosnica koja se praktično nalazi pred slomom. Došlo je vrijeme država i središnjih banaka koje neviđenim mjerama "pumpaju" novac u opticaj - jer se ipak nešto naučilo iz krize krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća: tada se ustrajalo na povratu svih dugova. Rezultat je bila propast na tisuće tvrtki, deflacija dolara i recesija kakvu danas možemo teško i zamisliti. Jer tada se, u samo nekoliko godina, čitavo američko gospodarstvo smanjilo za četvrtinu. Ali još uvijek ostaje pitanje: hoće li neki novi ekonomisti govoriti samo o "krizi 2008." ili o "financijskom tržištu prije 2008." i "nakon 2008.". Jer zapravo još uvijek ne postoji sloga, kako spriječiti neke buduće "Zlatne kokoši".

Je li već eksplodiralo ili još uvijek otkucava?

Sjedište banke Kaupping u Reykjaviku

Island i njena banka Kaupping su postali simbolom ove krize

Kraj godine 2008. je zato protekao u varljivom zatišju. Iz pojedinih industrijskih grana se čuje kako šalju radnike kućama na izvanredni odmor, ali potrošnja za Božić je - barem u Njemačkoj, bila tek nešto manja nego inače. Uopće, mnoge manje zemlje se nadaju kako će ih "zaobići ova gorka čaša" jer su "premalene" za svjetska financijska tržišta. Na žalost, i 2008. je pokazala da takvih zemalja jedva da ima: Mađarska je doživjela slom, Island je postao simbolom zemlje koja je gotovo bankrotirala zbog financijske krize. Upravo ta zemlja na dalekom sjeveru može biti dobar primjer: ona je godinama živjela sa značajnom inflacijom tako da su se građani uglavnom naučili žonglirati s kreditima. Obzirom da je na bogatim nalazištima termalnih voda, izgledalo je kako Island može biti bez briga za svoju budućnost. Utoliko su se i najveće novčarske institucije te zemlje upustile u vrtoglave špekulacije - sve dok nije puknulo. Sada je ne samo Island, nego i Velika Britanija osjetila, što znači biti "otok između svjetova" gdje pušu olujni vjetrovi između američkog dolara i eura. Jer ovo je bez sumnje

Euro i pojas za spasavanje

Snažan euro izgleda kao spas - ali i on ima svojih problema

bila i godina europske valute: s Novom 2009. godinom euro slavi svoju desetu godišnjicu i njegova vrijednost je ove godine dostizala rekorde. Zato se čak i na Islandu sve glasnije čuju razmišljanja o - uvođenju eura i prije eventualnog pristupa Europskoj uniji. (aš)

Preporuka uredništva