1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Godina privrednog rasta Srbije?

U Hrvatskoj ne prestaju stizati loše gospodarske vijesti. Kakva je situacija u susjedstvu? Po procjenama Svjetske banke, ekonomija Srbije u tekućoj bi godini trebala napredovati. Što su razlozi?

Posljednji podaci Svjetske banke ukazuju na to da za zemlje Zapadnog Balkana dolaze bolji dani, barem što se ekonomije tiče. I dok se iz Bruxellesa upozorava na još prisutnu recesiju, kako u zemljama eurozone, tako i u cijeloj Europskoj uniji, s mogućnošću "uzleta" privrednog rasta tek krajem ove i tijekom 2014. godine, vodeći ekonomista Svjetske banke, Željko Bogetić, mjesec dana uoči objave izveštaja te organizacije o ekonomskim perspektivama za zemlje Jugoistočne Europe, u razgovoru za DW otkriva:

„Nadam se da će 2013. predstavljati prekretnicu. Nakon dvostruke recesije koja je trajala nekoliko proteklih godina, 2013. je godina privrednog rasta u svim zemljama Zapadnog Balkana. Sada se postavlja izazov kako održati tu dinamiku u okvirima teškog okruženja i produžene recesije eurozone.“

Kako održati pozitivan trend?

Željko Bogetić

Željko Bogetić

Protekla je godina u regiji bila specifično teška i zbog faktora „jednokratne prirode“, dakle oštra zima u kombinaciji sa sušnim ljetom, što je pogodilo kako poljoprivredu tako i energetski sektor u zemljama regije. Već prvi kvartal tekuće godine donio je Srbiji formalni izlazak iz recesije, uz rast industrijske proizvodnje od 5,2 posto, što je utjecalo na rast brutto domaćeg proizvoda za 1,9 posto.

I dok jedni tvrde da je „veliki Fića“ (misli se na proizvodnju Fiata 500L u Kragujevcu, naslovna fotografija) ovaj put „ izvukao Srbiju“, iz sjedišta Svjetske banke u Washingtonu kažu:

„Opća slika je da se privreda Srbije, kao najveća nacionalna ekonomija Zapadnog Balkana, ali i cijela regija, oporavlja od nedavne recesije, u značajnoj mjeri zbog izostanka spomenutih jednokratnih negativnih faktora, ali i zbog određenih investicija. Ipak opći tempo tog oporavka nije tako snažan i u izvjesnoj mjeri je ograničen recesijom u eurozoni“, kaže Bogetić.

Poslovna klima „slaba točka“

I dok iz srbijanske vlade u Beogradu najavljuju dotok oko dvije milijarde eura investicija do kraja 2013. godine, u Svjetskoj banci ocjenjuju da je program ekonomske politike u toj zemlji prilično jasan već neko vrijeme. Kaže se da je vlada Srbije krenula u nužna fiskalna prilagođavanja, kako bi se stabilizirale javne financije i obuzdala eskalacija budžetskog deficita i javnog duga.

Međutim, javni dug Srbije je i dalje (pre)velik, deficit mora biti oboren, a prvi veliki posao Srbije je ustrajnost na tom putu, kaže Bogetić za DW. Istovremeno on upozorava na još jednu, težu situaciju:

Beograd

Optimizam u Beogradu

 „Među zemljama Zapadnog Balkana Srbija se ne kotira dobro u smislu investicijske klime i to prema mnogim međunarodnim mjerilima. Puno treba uraditi na obaranju barijera za funkcioniranje malih i srednjih poduzeća, za sve ono što olakšava obavljanje posla i lakše angažiranje radne snage. To su ogromni problemi koje treba rješavati daleko agresivnije. Ukoliko se to dogodi, rezultati u vidu većeg zapošljavanja, većih investicija i većeg zanimanja stranog kapitala za privredu Srbije neće izostati.“

Ekonomska politika – temelj uspjeha ili neuspjeha

Iz Svjetske banke zato poručuju da 2013. godinu treba shvatiti kao „godinu prilike“ da se ubrza proces ekonomskih reformi, posebno na planu fiskalnog prilagođavanja i investicijske klime u regiji:

„Osnovna varijabla koja će činiti pitanje uspjeha ili neuspjeha ekonomskog oporavka je domaća ekonomska politika. Uz značajno unapređenje budžetske politike, investicijske klime i strukturne reforme moguće je vratiti zemlje Zapadnog Balkana na daleko dinamičniji put privrednog rasta, koji bi konačno rezultirao daleko većim zapošljavanjem i blagostanjem stanovništva“, zaključuje Željko Bogetić u razgovoru za DW.