1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Godišnji deficiti smanjeni, ukupno zaduženje povećano

Članice Europske unije koje je snažno pogodila kriza i dalje tonu. A neke od manje pogođenih zemalja zabilježile su čak suficit u proračunu za 2011. To pokazuju podaci europskoga statističkog ureda Eurostata.

© Gina Sanders - Fotolia.com 38473502 Eine leere Geldbörse mit wenigen Euromünzen. Symbolphoto für Schulden und Armut

Symbolbild Schulden und Armut

Aktualni izvještaj sadrži, općenito gledano, jednu dobru i jednu lošu vijest. Dobra je da su deficiti državnih proračuna uglavnom smanjeni, u nekim zemljama i osjetno. Prosjek proračunskog deficita svih članica EU-a iznosio je 2010. 6,5 posto BDP-a, a 2011. je smanjen na 4,4 posto. No, unatoč pozitivnom razvitku, prosječan deficit je i dalje znatno iznad dopuštene granice prema kriterijima za stabilnost eura od 3,0 posto.

Elektronski brojač koji pokazuje ukupno zaduženje

Ukuno zaduženje neumoljivo raste

Loša vijest je da je ukupno zaduženje povećano, unatoč svim naporima oko konsolidacije proračuna. Prosječno zaduženje EU-a u 2011. iznosilo je 82,5 posto BDP-a – 2010. je ono bilo 80 posto BDP-a. U euro-zoni je ukupno zaduženje poraslo s 85,4 posto na 87,3 posto. I ono je znatno iznad dopuštenoga. Naime, prema mastritškim kriterijima za stabilnost eura ukupno zaduženje ne smije prijeći 60 posto BDP-a.

Vrlo različiti rezultati

Iza prosječnih vrijednosti se, međutim, kriju vrlo različiti podaci o pojedinim zemljama. Luksemburg je u 2011. ukupno zaduženje povećao za samo 0,3 posto, Finska za 0,6 posto, Njemačka za 0,8 posto. S druge strane Grčka i Španjolska su ukupno zaduženje u 2011. povećale za 9,4 posto BDP-a, Irska za čak 13,4 posto. A bilo je i zemalja u čije se porezne blagajne 2011. više novca slilo nego što je potrošeno, primjerice Mađarska s +4,3 posto, Estonija s +1,1 posto i Švedska s +0,4 posto.

Paket u koji se ubacuje novac

Štednjom do konsolidacije proračuna

Kod ukupnog zaduženja najbolje stoje Estonija (ukupno zaduženje 6,1 posto BDP-a), Bugarska (16,3 posto) i Luksemburg (18,3 posto). Najlošije su, prema očekivanjima, Grčka sa 170,6 posto BDP-a, Italija (120,7 posto), Portugal (108,1 posto) i Irska (106,4 posto). Ove brojke pokazuju koliko su velike razlike između pojedinih članica Europske unije i glede proračunskih deficita i glede ukupnog zaduženja.

Dobri i loši primjeri

Razlog za veliku zabrinutost je činjenica da se u nekim zemljama ukupno zaduženje i dalje povećava, primjerice u Grčkoj za koju je proljetos očekivano ukupno zaduženje u 2011. od 165,3 posto BDP-a, a iznosilo je 170,6 posto. Španjolska je imala gotovo jedan posto veći deficit nego što se proljetos očekivalo. I deficiti Portugala i Irske ispali su veći nego što se je bilo očekivano.

To pokazuje da krizne zemlje gotovo uopće ne uspijevaju smanjiti zaduživanje, unatoč međunarodnoj pomoći, nego da djelomice sve više tonu u dugovima. Grčka bi do 2020. trebala smanjiti ukupno zaduženje državnog proračuna na 120 posto BDP-a. A problematično je već zaduženje od 80 posto, kakvo je primjerice krajem 2011. imala i Njemačka (80,5 posto BDP-a). Grčka će zato teško moći objasniti zašto želi stalno nove ustupke kad ne uspijeva provesti dogovoreni kurs konsolidacije. S druge strane zemlje poput Estonije pokazuju da i vlastitim snagama mogu konsolidirati državne financije.

Preporuka uredništva