1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

GMO i biotehnologija Festivala prvih

U sklopu prošlotjednoga Zagreb film festivala, održao se i Festival prvih – manifestacija na kojoj se natječu umjetnici koji rade u, za njih, novome mediju. Ovogodišnja tema bili su Genetski modificirani organizmi i biotehnologija.

Što umjetnici mogu reći o biotehnologiji

Što umjetnici mogu reći o biotehnologiji

Riječ je o vrlo aktualnim problemima koji izazivaju mnogobrojne diskusije, a upravo biumjetnici trebali biti sposobni senzibilizirati javnost na prednosti i mane «vrloga novog svijeta» - kakav god on bio.

Tržnica ljudskih tijela, tehno-ovisnost, klon čovjeka i jestive skulpture neke su od umjetničkih interpretacija teme koju je zadao drugi po redu Festival prvih. Aktualna problematika nažalost nije zaintrigirala umjetnike u tolikom obimu, kao što je to lani učinila reklamokracija, pa je predstavljene radove lakše bilo shvatiti kao dosjetke nego temeljita umjetnička istraživanja. "Imali smo problem što je zadana tema ipak na neki način ljude distancirala od unutarnje želje da sudjeluju. Dakle, nisu se do kraja našli u tome. To govorim iz razloga što nismo imali velik broj prijava" kaže direktor festivala prvih Željko Zorica te dodaje da smatra kako problem još nije do kraja zaživio u umjetničkoj praksi.

Među šest predstavljenih radova koji provociraju reakciju, doduše na samome rubu teme našao se projekt Makedonca Krunislava Stojanovskog koji je pažnju privlačio reklamnim plakatima s kojih se poručuje: «Vrijedite više nego što mislite, i vi možete biti naša zadovoljna mušterija, želite li se obogatiti, prodajte nam svoje tijelo!»

"Prvi dio projekta su svinjski organi koji su, zapravo najbliži ljudskima. Ljudske nisam mogao ni dobiti, a upitno je bi li ih bilo etično izložiti. Makar, u ovo doba kada sve mora biti šokantno da bi dobilo pažnju, kolikogod da je ova tema bitna, ako ne šokirate ljude nećete dobiti njihovu pažnju. Meni je cilj bio skrenuti pažnju javnosti na ovaj veliki problem" objašnjava Stojanovski koji postavljanjem organa na postament želio objekte izdići na nivo umjetnosti, dok je istovremeno - putem spomenutih plakata – izloške sveo na komercijalnu robu. Izvoznici takve robe su, nastavlja autor, siromašne zemlje, zemlje pogođene ratom, a kupci su naravno predstavnici bogatoga svijeta. Tako funkcionira i zakonska regulativa: kupovina organa je, naime, legalna, dok je prodaja izvan zakona – što otvara mnoga moralno – etička pitanja. Trgovinom ljudskim tijelima Stojanovski se nastavlja poigravati i u trećem dijelu projekta: "To su web stranice fiktivne tvrtke koja kupuje odnosno prodaje organe, gdje i vi isto možete prodati, odnosno kupiti organ. Imate i stranicu anamneze koju možete popuniti." Popunite li obrazac i zadovoljite li kriterije, tvrtka će vam za vaše tijelo ponuditi barem 200 tisuća dolara, dok će vam istovremenu u stvarnome svijetu kemijski analitičari jednoga američkoga instituta tijelo procijeniti na samo 89 centi. Što se prodaje mozga tiče - sjećamo se svojevremene izjave jednoga hrvatskoga političara o mozgu koji vrijedi marku - u prometu organima mozak vrijednost nema.

A koliku vrijednost, barem onu uporabnu, ima odbačeni dio automobila pokazao je projekt arhitekta Marijana Vejvode koji je i pobijedio u konkurenciji Festivala prvih. Objekt – instalacija – alat – namještaj – skulptura nazvana Autolopata 2CV nastala je slučajno, nakon što je Vejvoda u kući pronašao volan svojega starog «spaćeka». "Jednostavno mi je sinulo da je taj volan tako dobro dizajniran i tako dobro leži u ruci da kad sam stavio na njega lopatu, nastalo je jedno divno sredstvo za poboljšanje efikasnosti kopanja, a istovremeno se to s jednim dodatkom pretvorilo u stolić za kavu. Budući da se bavim s ovisnostima, najedanput mi je sinulo da je taj spol lopate, volana i stolića zapravo pomaže da se vratimo u prirodu, ali ne naglo" opisuje Vejvoda koji smatra da se od bilo koje ovisnosti, pa tako i ovisnosti o novim tehnologijama, čovjek kvalitetno može izliječiti jedino vlastitim angažmanom.

Da u svaku promjenu, pa tako i onu shvaćanja prednosti i mana gmo-a i biotehnologije, moramo krenuti od sebe samih poručuju i ostali umjetnici prisutni na ovogodišnjem festivalu prvih. A vjerojatno je najpoetičnije to sročio Petar Babić - autor rada Babylondon - futurističkih novina koje među ostalim donose i biografije kloniranih ljudi te oživljenice umjesto osmrtnica: "Mali lepet leptira može negdje uzrokovati oluje. 'Ajmo reći, na jednoj višoj razini, da možda i Gospodin odabere samo jednu osobu, ili malu grupu ljudi koja može učiniti promjenu za milijune." Tko to još ne zna, neće nikad niti naučiti. U međuvremenu, umjetnici su već pozvani da promišljaju teme za sljedeće izdanje Festivala prvih kada će tema biti dominacije.