1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

'Glasnost' pape Franje u Regensburgu

Moto Dana katolika Njemačke je bio 'Graditi mostove'. Ali u Regensburgu se nisu samo gradili mostovi prema drugim vjerama i nacijama, nego su se i čuli odlučni pozivi na rušenje zida ravnodušnosti i pohlepe.

99. Dani njemačkih katolika su završeni ove nedjelje (2.6.) šarolikom Službom Božjom na stadionu u Regensburgu pred dvadesetak tisuća vjernika koju je predvodio predsjednik Njemačke biskupske konferencije, kardinal Reinhard Marx. I čitava manifestacija je bila i više nego šarena, uz čitavo mnoštvo gostiju i iz drugih zemalja, drugih vjera i iz svijeta politike.

Osobito gosti iz politike su utjelovljivali i goste iz druge najveće kršćanske zajednice u ovoj zemlji. Predsjednik države Joachim Gauck (koji je i protestantski pastor) je kao najveći problem istakao "sveopću ravnodušnost" koja se širi našim društvom. Istovremeno, upozorio je kako smo suočeni s "tako velikim izazovima u našoj zemlji i zajedničkom svijetu da si kršćani ne mogu priuštiti da nalaze jedan katolički, jedan protestantski i jedan pravoslavni odgovor na te izazove".

Dani katolika u Regensburgu

Dani katolika su pobudili golemo zanimanje i izazvali najrazličitija mišljenja

Merkel: "Ništa ne može nadoknaditi kršćanski duh"

I njemačka kancelarka Angela Merkel, također odgojena u protestantskom duhu, u Regensburgu se rijetko jasnim riječima požalila na gubitak kršćanskog duha i u Njemačkoj i u Europi. Kršćanstvo spada u temelje našeg društva i "nikakva, bez obzira kako dobra politika, ne može to nadoknaditi", izjavila je Angela Merkel. Zato se kršćani moraju angažirati i umiješati u društveni život na temelju njihovih vrijednosti.

Angela Merkel u Regensburgu

Angela Merkel je i sama kćerka protestantskog pastora.

Ali čak i više nego poziv kancelarke, njemački katolici su se odazvali pozivu pape Franje da glasno kažu što misle o današnjoj Crkvi i problemima u njoj. A problema ima čitav niz: od slučajeva zlostavljanja maloljetnika gdje nije uvijek izvjesno da se crkveni dužnosnici doista trude istražiti te strahote, pitanja pronevjere i rasipnosti Crkve i osobito bivšeg biskupa Limburga pa sve do odnosa prema pitanju razvoda braka među katolicima, celibata među svećenicima i uloge žena u Crkvi.

Ta nova "glasnost" među katolicima, utjelovljena u papi Franji, nije zahvatila samo vjernike i njihove udruge nego i čitav niz crkvenih uglednika. Tako i biskup Osnabrücka smatra kako je "realistično" da već u srednjoročnom razdoblju bude barem trećina žena na vodećim položajima u institucijama Crkve - danas ih je jedva 13%.

Mnogo promjena, za neke i previše

Naravno, riječ je o katoličkim građanskim institucijama, dakle bolnicama, školama, udrugama ili vrtićima. Makar se i u Regensburgu čulo kako je vrijeme da žene preuzmu i dužnosti u samoj Crkvi, predsjednik laičke udruge Središnjeg odbora njemačkih katolika Alois Glück smatra kako se to "ne može očekivati u dogledno doba" makar hvali bolju kulturu rasprava i o osjetljivim stvarima koja vlada pod ovim Papom.

Plakat 99. Dana katolika Njemačke

Plakat 99. Dana katolika Njemačke

Jer makar se među više od trideset tisuća gostiju i posjetitelja ovih Dana njemačkih katolika čulo i mnogo radikalnih prijedloga reforma katoličke crkve, ne treba podcjeniti utjecaj i onih katolika i crkvenih dužnosnika kojima ne smeta čak niti činjenica da je u posljednjih dvadesetak godina oko četiri milijuna katolika u Njemačkoj istupilo iz Crkve.

Njihovo mišljenje se uglavnom svodi kako je to valjda "Božja volja" i kako će sada u Crkvi ostati samo "pravi" katolici. Drugim riječima, treba pričekati da prođe ova "pošast" poziva na promjene pa da se onda na miru ti "pravi" vjernici vrate načelima čak ne Drugog Vatikanskog koncila, nego Prvog, održanog 1869.

Podsjetimo; tada, u strahu od nacionalnih revolucija i sve manjeg utjecaja crkve, su konzervativne crkvene struje donijele čitav niz odluka koje se danas smatraju "vječitima". Tu ne samo da je dogma o bezgrješnosti Majke Božje, nego i o nepogrešivosti crkvenog autoriteta - dakle ne samo Pape, nego i čitave hijerarhije.

Kardinal Marx i njegov prezimenjak

Kardinal Marx je u razgovoru s ministrom gospodarstva Gabrielom

Kardinal Marx je u razgovoru s ministrom gospodarstva Gabrielom

Proteklih tri dana u Regensburgu su naravno bili mnogo glasniji oni koji ne žele Crkvu iz 19. nego Crkvu u 21. stoljeću. A tu se onda ne postavlja samo pitanje promjena unutar Crkve, nego i njene uloge u današnjem društvu. I u pismu Pape sudionicima ovog kongresa ih se poziva da "odu bolesnima, izigranima, svima koji su izgurani na rub društva".

Novi predsjednik Njemačke biskupske konferencije, kardinal Münchena Reinhard Marx svakako vidi i socijalnu, čak političku zadaću koju crkva ima. Na neki način u duhu svog poznatog prezimenjaka je pozvao na razmišljanje društva nakon kapitalističkog društvenog uređenja. Ne mogu se, niti na koji način, prihvatiti enormni prihodi managera i dobit burzovnih špekulanata dok se istovremeno oteže s pitanjem minimalne nadnice za najsiromašnije. "Kapitalizam nije cilj, nego ga moramo prevladati", poručio je kardinal Marx u razgovoru s njemačkim ministrom gospodarstva, socijaldemokratom Sigmarom Gabrielom.

Registarska oznaka AM-EN 62

I ovaj automobil iz bavarskog mjestašca Amberga na kojem je povrh toga i godina početka Drugog Vatikanskog koncila nije imao povlašten položaj na parkiralištu u Regensburgu.

Ipak, usprkos mnogim dobrim željama i izjavama koje su se čule u Regensburgu, očito je kako je katoličkoj crkvi veoma teško izaći iz svojih palača i doista se vratiti siromašnima i biti za siromašne. Tako je dnevna karta za manifestaciju Dana katolika koštala 25 eura. Što je najgore, čak niti s tom kartom se nije moglo ući u mnoge dvorane u kojima se vodila polemika jer su ionako bile prepune.

Preporuka uredništva