1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Gerasimenko: "Sletjeti na komet je nešto nevjerojatno!"

Lander svemirske letjelice Rosetta danas (12.11.) bi trebao sletjeti na komet 67P. Slijetanje s napetošću prati i Svetlana Gerasimenko, koja u razgovoru s DW-om priča kako je otkrila taj komet prije 45 godina.

Novinar Efim Schuhmann i znanstvenica Svetlana Gerasimenko

Novinar Efim Schuhmann i znanstvenica Svetlana Gerasimenko

DW: Gospođo Gerasimenko, Vi ste prije deset godina bili nazočni kada je lansirana europska svemirska letjelica Rosetta. Sada Vas je Europska svemirska agencija ESA pozvala u Köln kako biste u srijedu (12.11.) pratili spuštanje landera Philae na površinu kometa kojeg ste Vi otkrili. Jeste li uzbuđeni?

Svetlana Gerasimenko: I te kako! Cijelo vrijeme mislim samo na to i molim se Bogu da sve dobro prođe. Morate si zamisliti: Rosetta je letjela deset godina kroz beskonačni Svemir. Sada se jedan lander mora spustiti na površinu kometa koja je otprilike velika kao londonska zračna luka Heathrow.

Kažu da ste Vi i Vaš kolega Klim Čurjumov slučajno otkrili komet 67P koji nosi Vaše ime...

Da, otprilike tako. Tada, 1969. godine, ja sam bila tek početnica na katedri za astronomiju Sveučilišta u Kijevu i promatrala sam (teleskopom u Kazahstanu - op.a.) jedan drugi komet. To sam fotografirala i loše razvila fotografiju tako da sam ju čak htjela baciti da ju nitko ne vidi. No onda sam ju ipak zadržala: na njoj se vidio komet. Onda smo zajedno s voditeljem ekspedicije Klimom Čurjumovim analizirali tu i druge bolje fotografije. Zaključili smo da komet 32P/Comas Sola, kojeg smo u stvari promatrali, nije na svom mjestu. Postojalo je odstupanje od dva stupnja. To nije bilo moguće! I onda smo shvatili da smo otkrili jedno novo nebesko tijelo - jedan komet.

Za slijetanje je izabrano mjesto na kometu koje je nazvano Agilkia

Za slijetanje je izabrano mjesto na kometu koje je nazvano Agilkia i koje se vidi na ovoj fotografiji

Pojedini novinari vjeruju da misija Rosetta i podaci koji su tijekom njezinog trajanja prikupljeni mogu izazvati pravu znanstvenu revoluciju. Što Vi mislite?

Ne vjerujem da će to odmah biti revolucija. No sigurna sam da će nam lander Philae dati puno novog materijala. Jer radi se o tome da se po prvi put spuštamo na jedan komet i tako dobivamo informacije o njegovoj površini. Sletjeti na jezgru kometa - to je nešto nevjerojatno! Kada se komet približi Suncu, on postaje aktivan: oslobađaju se plinovi, prašina i slično. Zato ne vidimo jezgru nego samo ono što je oko nje. Sada ćemo doznati što je unutra. Očekujemo informacije o strukturi površine jezgre i o tome što je ispod nje. Kometi su elementi koji su preostali nakon nastanka našeg Sunčevog sustava. S novim informacijama moći ćemo izvući važne zaključke o nastanku Sunčevog sustava i njegovoj evoluciji.

Možda i o nastanku života?

Sve je moguće. U kometima se nalaze organske tvari. No ja osobno sam prilično trezvena. U znanosti ima mnogo hipoteza, a i mnogo onih nevjerojatnih.

Misija Rosetta u kojoj sudjeluje 17 zemalja košta više od milijardu eura. Isplati li se trošenje tako puno novca na ovakve projekte?

Mislim da isplati. Znanje smije puno koštati, na njemu se ne treba štedjeti.

Znanstvenica Svetlana Gerasimenko je zajedno sa svojim kolegom Klimom Čurjumovim 1969. na Institutu za astrofiziku u Alma Ati otkrila komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko.

Preporuka uredništva