1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Genetski manipulirana nacionalna svetinja

Njemačka policija već danima čuva - polje krumpira! Ali ne bilo kakvog krumpira: po prvi puta u Njemačkoj je na otvorenom polju zasađen genetski manipulirani krumpir, što je izazvalo pravu buru negodovanja.

Injekcija i krumpir

Običan krumpir industriji nije bio dovoljno dobar

Još od pruskog kralja Fridricha Velikog je Njemačka nezamisliva bez krumpira. Upravo on je poticao sadnju krumpira u svom kraljevstvu kako bi svoje podanike spasio od gladi. Gomoljasta biljka koju su Europljani doveli iz Amerike - isprva zapravo samo da bi se divili njenom cvijetu. Skromno i strpljivo je spašavala čitavu naciju u vremenima gladi i ratova, što krumpiru Nijemci nisu nikada zaboravili.

U međuvremenu gotovo da nema područja u Njemačkoj gdje neko jelo od krumpira ne spada u specijalitet - od tirinških okruglica na istoku do reibekuchena, polpeta od krumpira na zapadu, od salate od krumpira s krastavcima i majonezom na sjeveru pa do bavarskih okruglica punjenim voćem - na primjer šljivama kakve poznajemo i u Hrvatskoj.

Baš po krumpiru!

Razna jela od krumpira

Njemačka kuharica je nezamisliva bez krumpira

Zato je izazvalo pravo ogorčenje čitave nacije da je upravo njemački kemijski koncern BASF izabrao tu nacionalnu vrednotu kako bi ga - genetski manipulirao. I po prvi puta je i Europska komisija i njemačka vlada odobrila sadnju genetski manipuliranog krumpira - kemijski koncern ga je nazvao Amflora, na 15 hektara običnog polja, bez sigurnosnog odmaka od običnih biljaka i bez plastičnog zvona. Prošlog tjedna je krumpir zasađen na polju kod Bütowa na sjeveroistoku Njemačke, što je tamo dovelo i na stotine prosvjednika.

"To je za nas skandal, da je ovdje po prvi puta na svijetu zasađena Amflora, bez da su prije toga propisana jasna pravila za sadnju genetski manipuliranog krumpira", objašnjava Burkhard Roloff iz udruge za zaštitu okoliša BUND. Još gore od toga: Europska unija je svjesna da se taj poseban krumpir može pomiješati sa onim "Bogom danim" i dopušta da udio tog krumpira na našem tanjuru može iznositi 0,9%. Ovo golemo zanimanje javnosti su iskoristili i mnogi prehrambeni koncerni - od proizvođača čipsa pa do McDonaldsa da požure uvjeriti javnost kako se kod njih taj krumpir neće naći.

Nije niti stvoren za tanjure

Andreas Heise iz koncerna BASF drži krumpire manipulirane sorte Amflora

Izgleda kao prirodan - ali je ovaj stvorila ljudska ruka

Zapravo, Amflora nije niti stvorena za naše tanjure. Koncern BASF je godinama pokušavao stvoriti krumpir posve druge namjene - za industriju. Jer krumpir nije samo povrće za jelo: u mnogim proizvodima se koristi škrob koji stiže upravo iz krumpira. Ali ti proizvođači - na primjer papira, su imali problem: njih zanima samo škrob amilopektin koji je tek dio "običnog" krumpira, sve ostalo - poput šećera, im čak smeta. Zato ovaj genetski manipulirani gomolj ima više tog škroba nego što se može naći u bilo kojem drugom krumpiru. Drugim riječima, Amflora nipošto nije ukusna za jelo, ali vrijedi zlata za industriju - i naravno, za njegovog proizvođača, koncern BASF.

Glasnogovornica koncerna Susanne Benner utoliko tvrdi da se diže prašina bez razloga: "To je genetski manipulirani proizvod koji se opširno ispitivao da li je siguran za čovjeka, životinje i okoliš. Utoliko je za nas naravno pozitivan signal da se sada, nakon toliko godina istraživanja, konačno može komercijalno eksploatirati."

Ulazak na mala vrata?

Sadnja genetski manipuliranog krumpira

Koncern će morati godinama plaćati čuvare da nadziru - polje krumpira!

I to ne samo u Njemačkoj: BASF planira nasadu tog krumpira na 80 hektara u Češkoj i na 150 hektara polja u Švedskoj. Ali postoji još jedan problem: genetski stručnjaci su, onako uz put, ovaj krumpir učinili manje osjetljivim na nametnike i mikroorganizme. Drugim riječima - i na antibiotike. Da li će onda i ljudi i životinje koji bi jeli taj krumpir, postati manje osjetljivi na lijekove - o tome još ne postoje pouzdane studije. A Martin Hoffstetter iz Greenpeacea se boji da je ovaj krumpir tek početak za kemijske koncerne i njene genetske proizvode: "To što je htio koncern BASF, to je i dobio: genetski manipulirani krumpir na otvorenom polju. To je svojevrsni ulazak genetske tehnologije i u Njemačku."

Ali zasad - samo iza čelične ograde i uz čuvare koje mora plaćati koncern i koji će nadzirati svaki ulazak i izlazak s tog polja krumpira. Zapravo je moglo i jeftinije: institut Frauenhofer je bez genetske tehnologije, u međuvremenu uzgojio krumpir sa tek nešto manje škroba od Amflore.

Autor: A. Šubić (dw)

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva