1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Gen za vječni život

Hidre su vodene životinje malene rastom ali od velikog značenja za genetiku. Te životinje, pripadnice jednog roda iz koljena žarnjaka, žive vječno a stručnjaci su pronašli i gen koji je odgovoran za tu neobičnu osobinu.

default

Alte Frau Symbolbild Altern

Zašto starimo, kada umiremo i prije svega zašto? Znanstvenici se već stoljećima bave ovim pitanjima. U posljednje vrijeme sve veću ulogu u pronalaženju odgovora na ova pitanja igra genetika. 2009. znanstvenici sa Sveučilišta u sjevernonjemačkom Kielu pronašli su tzv. "Metuzalemov gen" ili FoxO-gen, koji smatraju odgovornim za duljinu ljudskog vijeka.

Hidra živi vječno

Hidra

Hidra - tajna vječnog života

Ovaj gen je pronađen kod nekoliko stotina ispitanih stogodišnjaka. Za razliku od ostalih, kod ovih dugovječnih stanovnika, tzv. FoxO-gen je aktivan i u poodmakloj starosti. Ovaj gen znanstvenici su sad pronašli i u hidri, malenoj životinjici koja pripada jednom rodu iz koljena žarnjaka, a koja živi u slatkim vodama. Ove životinje su znanstvenicima posebno zanimljive jer ne stare pa tako i ne umiru na način koji bi se kod ljudi zvao prirodnom smrću. U međuvremenu je i kod hidra pronađen FoxO-gen koji skrbi za vječni život ovih naoko jednostavnih živih bića. "Hidra posjeduje matične stanice koje se nikada ne prestaju razmnožavati. Kod većine ostalih organizama, pa tako i kod čovjeka, aktivnost ovih stanica se smanjuje s vremenom, što uzrokuje starenje", objašnjava znanstvenica Anna-Marei Böhm sa Sveučilišta u Kielu. Kod hidri kod kojih je (mukotrpnim i dugotrajnim postupkom) odstranjen FoxO-gen nastupa proces starenja, a rast se usporava.

Ekipa znanstvenika sa Sveučilišta u Kielu

Ekipa znanstvenika sa Sveučilišta u Kielu

Način života važniji od gena

"Ovdje se radi o problemu matičnih stanica: mi ih s godinama gubimo a one s godinama gube i sposobnost obnavljanja", kaže Thomas Bosch sa Sveučilišta u Kielu. No unatoč naprecima kod ispitivanja na FoxO-genu, u procesu starenja i na kraju i smrti jedinke, geni s 20 posto igraju relativno malu ulogu. Ostatak ovisi o uvjetima i okruženju u kojima čovjek živi. "Nama se zapravo radi o tomu da bolje shvatimo procese starenja i da olakšamo poteškoće koje sa sobom donosi starenje. Ovaj proces mi nismo u stanju zaustaviti", poručuje Thomas Bosch. Dakle: prehrana i način života su još uvijek važniji od utjecaja na gene bez obzira na to što oni hidri daruju vječni život.

Preporuka uredništva