1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Gdje su desničari u Europi najjači?

Ekstremno desna stranka "Švedski demokrati" ušla je u parlament. I u mnogim drugim europskim zemljama su stranke koje su neprijateljski nastrojene protiv stranaca došle blizu državnog vrha. O kojim zemljama je riječ?

Jimme Akesson, šef Švedskih demokrata

Jimme Akessonovi - švedski demokrati ušli u parlament

Švedska

Nekadašnji kršćanski demokrat Jimme Akesson je iz bivše neonacističke grupacije prošlih godina osnovao stranku Švedskih demokrata koja se strogo protivi useljavanju stranih građana. Ona zastupa stav da islam i švedski mentalitet ne mogu zajedno. Uspjeh te stranke na izborima je pokazao da Šveđani ipak nisu toliko tolerantni kojilo se godinama mislilo. Švedski magazin "Expo", koji godinama prati ekstremno desne stranke, piše da Švedski demokrati imaju rasističku pozadinu. "Postojala je potreba za strankom koja će nastupiti protiv islamskih useljenika i multikulturnog društva", kaže Daniel Poohl, glavni urednik magazina. Predsjednik vlade Fredrik Reinfeldt je pak rekao da neće doći do ulaska Švedske stranke u vladu.

Danska

Pia Kjaersgaard pored glasačke kutije

Pia Kjaersgaard pored glasačke kutije

U Danskoj je to potpuno drugačije. Danska narodna stranka koja je također protiv doseljavanja stranaca na izborima 2007. godine dobila je 13,8 posto glasova. Konzervativni predsjednik vlade Lars Lökke Rasmussen kaže da su mu u paralamentu potrebni zastupnici te stranke koja je posebno ojačala nakon velikog spora oko karikatura Muhameda 2005. i 2006. godine. Danska narodna stranka je uzor Švedskim demokratima. Šefica stranke Kjaersgaard je za vrijeme izbora u Švedskoj pružala podršku Akessonu i njegovoj stranci.

Italija

U Italiji je već godinama desničarska stranka Lega Nord u vladi. Predsjednik talijanske vlade Silvio Berlusconi jedino uz pomoć zatupnika Lege Norda može opstati na vlasti. Ta stranka je protiv stranaca i doseljenika. Njezin šef Umberto Bossi želi i autonomiju sjeverne Italije koja, prema njegovom mišljenju, ne bi trebala financijski pomagati siromašnijem jugu Italije.

Nizozemska

Geert Wilders, vođa Stranke ta slobodu

Geert Wilders je protiv nošenja burki u javnosti i protiv islamskih škola

U Nizozemskoj je velika vjerojatnost da će desničarska populistička Stranka za slobodu ući u vladu. Svakoj koalicijskoj vladi bi suradnja sa strankom Geerta Wildersa bila od pomoći, smatraju tamošnji analitičari. Wildersova je stranka na izborima u lipnju ove godine bila treća po jačini. U Den Haagu su pregovori o sastavu vlade još uvijek u tijeku. No ankete su pokazale da bi Wildersova stranka bila najjača u parlamentu kada bi se izbori ponovili ovih dana. Geert Wilders se zauzima za zabranu nošenja burki i nikaba u javnosti te otvaranja islamskih škola i širenja Kurana u Nizozemskoj.

Belgija

U susjednoj Belgiji se od izbora u lipnju ove godine pokušava sastaviti kaolicijska vlada koja bi zadovoljila zavađene Flamance i Valonce. Flamanski separatisti, čiji je šef Bar De Wever, nacionalno su orijentirani, ali nisu izričito protiv useljavanja stranaca. Drukčije je pak sa strankom Vlaans Belang koja je na izborima osvojila 7,8 posto glasova, što je skoro duplo manje od izbora u 2007. godini kada su osvojili skoro 12 posto glasova. U Belgiji se, uz suglasnost lijevih stranki, već provodi zabrana nošenja burki i nikaba u javnosti.

Austrija

Sa svojim tadašnjim šefom Jörgom Haiderom je Austrijska slobodarska stranka bila u koaliciji s konzervativcima na vlasti. Danas je ta ekstremno desna stranka treća po jačini u parlamentu, ali na vlasti je u Austriji koalicija socijalnih demokrata i konzervativaca. Od Austrijske slobodarske stranke se otcijepio ekstremno desni Savez BZÖ. Te dvije stranke skupa osvojile su 28 posto glasova. Predsjednik Austrijske slobodarske stranke Heinz-Christian Strache je za zabranu minareta i burki a kandidira se sljedeći mjesec za gradonačelnika Beča.

Mađarska

Šefica mađarskog Jobbika Krisztina Morvai

Mađarski Jobbik je u travnju ove godine ušao u parlament

Stranka Savez mladih demokrata, koja je u Mađarskoj na vlasti, nije otvoreno protiv stranaca, ali je jako nacionalistički i desno populistički nastrojena. Ta stranka je sa svojim šefom Viktorom Orbanom na izborima u travnju ove godine odnijela iznenađujuću pobjedu i drži dvije trećine mjesta u parlamentu. Ekstremna desničarska i antisemitska stranka Jobbik je po prvi puta u travnju ušla u parlament i osvojila 17 posto glasova. Jobbik je za izoliranje Roma u logore jer navodno ugrožavaju sigurnost građana. Ta stranka bi, prema procjenama, na idućim izborima koji će biti održani 3.10.2010. mogla osvojiti još više glasova.

Bugarska

I u bugarskom parlamentu vlada neprijateljsko raspoloženje protiv Roma. Stranka protiv romskih napada (ATAKA) je prošle godine osvojila deset posto glasova i zalaže se za ukidanje romskih geta. Osim toga, ona predlaže da romske obitelji čija djeca ne idu u školu ne bi trebala dobijati socijalnu pomoć. Neprijateljski su nastrojeni i protiv Židova, Turaka i homoseksualaca. ATAKA ima čak i svoju televizijsku postaju.

Francuska

Marine i Jean-Marie Le Pen

Jean-Marie Le Pen s kćerkom Marine koja će preuzeti vodstvo stranke

Populističkih tendencija ima i u aktualnoj politici prema Romima francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. On je naložio da se sva bespravna romska naselja zatvore i Romi protjeraju u Rumunjsku i Bugarsku, iako je Europska komisija protiv toga.

U Francuskoj se od osamdesetih godina prošlog stoljeća pod vodstvom Jean-Marie Le Pena etablirala ekstremna desna stranka Nacionalni front. 2002. godine je Le Pen kandidirao za predsjednika i ušao u drugi krug. Tada je izgubio protiv konzervativnog Jacquesa Chiraca. Do nedavno su desničari bili "tihi", ali od regionalnih izbora u ožujku ove godine sve su jači. 82-godišnji Le Pen će uskoro najvjerojatnije vodstvo stranke prepustiti svojoj kćeri.

Ostale velike države Europske unije

U Španjolskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji desničarske stranke na državnoj razini ne igraju nikavu ulogu. U Velikoj Britaniji konzervativno-liberalna koalicija želi pooštriti odredbe za useljenje. Desnoekstremistička Britanska nacionalna stranka je samo na izborima za Europsku uniju postigla uspjehe. U Njemačkoj su radikalne desne stranke zastupljene u ponekim općinskim i pokrajinskim parlamentima, no trenutno nema niti jedne važne stranke desnije od CDU-a (Kršćanske demokratke unije) i bavarskog CSU-a (Kršćansko socijalne unije).

Europski parlament

Europski parlament u Bruxellesu

I u Europskom parlamentu nazire se desničarski trend

I u Europskom parlamentu se prepoznaje desničarski trend. Na izborima prošle godine se broj desnoekstremističkih, nacionalističkih i prema strancima izrazito neprijateljski raspoloženih stranaka povećao. No ukupni broj tih zastupnika je ispod deset posto. Budući da su sve te stranke jedne s drugima posvađane nije moglo doći do stvaranja desničarske frakcije. Posebno su desničarski zastupnici iz malih zemalja i zemalja istočne Europe uspjeli ući u parlament.

Belgija: Vlaams Belang dva mjesta, Bugarska: ATAKA dva mjesta, Danska: Danska narodna stranka dva mjesta, Finska: Pravi Finci dva mjesta, Francuska: Nacionalni front tri mjesta, Velika Britanija: Britanska nacionalna stranka dva mjesta, Italija: Lega Nord devet mjesta, Litva: Red i pravda dva mjesta, Nizozemska: Stranka za slobodu četiri mjesta, Austrija: Austrijska slobodarska stranka dva mjesta, Rumunjska: Stranka velike Rumunjske tri mjesta.

Švicarska

U švicarskom parlamentu desničarska populistička Švicarska narodna stranka (SVP) čini najveću frakciju. Na izborima 2007. godine su proveli kampanju protiv stranaca i time osvojili 27 posto glasova. Njihov šef Christian Blocher se zalaže za što brže protjerivanje kažnjavanih stranaca. Na nedavnom referendumu su Švicarci glasali protiv gradnje minareta na džamijama.

Autor: B. Riegert / S. Đukić-Blatarić

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva