Gdje se Hvatska trenutno nalazi u pregovorima

Hrvatska se nalazi u vrlo izazovnoj i zahtjevnoj fazi na putu u Europsku Uniju. Dinamika srcceninga je dobra. Završeno je 17 eksplanatornih screeninga za poglavlja, dakle Komisija je objasnila europsko zakonodavstvo za 17 poglavlja, a završeno je i 14 bilateralnih screeninga gdje je Hrvatska predstavila svoje zakonodavstvo na pojedinim područjima. Europska je komisija završila izvješće za jedno poglavlje – znanost i istraživanje, a drugo izvješće – obrazovanje i kultura je u pripremi.

Proces dubinskog promišljanja i rasprava unutar EU-a

Istodobno unutar Europske Unije zemlje članice provode proces dubinskog promišljanja i rasprava kako dalje, što je s novim proširenjem, pa sve do pitanja gdje su konačne granice Europske Unije. Taj se proces odvija kako u članicama i u Europskom parlamentu, tako i u Europskom vijeću. Taj je proces u tijeku. Konačnog koncepta oko proširenja još nema. On se očekuje na lipanjskom summitu Unije. Najmanje dilema ima oko Hrvatske, jer nitko unutar Europske Unije ni u jednom trenutku nije osporio pristupne pregovore s Hrvatskom. Čak niti najkritičniji krugovi nemaju ništa protiv Hrvatske. Uzgred rečeno, Hrvatska za razliku od Turske u svojem pregovaračkom okviru ima zapisano da je zajednički cilj pregovora članstvo.

No, valja upozoriti na činjenicu da su pravila pregovaranja o članstvu pooštrena, pa se od Hrvatske traže dvostruki napor kako bi ostvarila dinamiku pregovora. Drugim riječima, Europska Unija je postavila oštrije kriterije ocijenjivanja, a to znači da se u pregovorima može ubuduće proći samo s “peticom”.

EU još nije uskladio svoju poziciju oko proširenja

Temljena strateška pozicija Unije za proces proširenja još nije usklađena. Tako su zemlje članice podijeljene oko pitanja treba li se naglasak na temeljnim ljudskim pravima u pregovorima staviti samo na poglavlje koje se bavi tim pitanjem (poglavlje 23), ili se pitanje temeljnih ljudskih prava treba ocijenjivati u svakom području gdje ona mogu igrati određenu ulogu, na primjer na području socijalne politike, ili u području kulture i obrazovanja kada je primjerice riječ o manjinama, školskim knjigama i slično. Hrvatska na ovom području čeka na dogovor Europske Unije i tek tada može zatvoriti izvješće o poglavljima gdje temeljna ljudska prava mogu ili ne moraju igrati određenu ulogu.

U Bruxellesu se upozorava kako svaki početak novog kruga proširenja treba vremena za uhodavanje, ali činjenica je da su pravila pooštrena. Zbog toga se pojedini diplomati u Bruxellesu pitaju što će se dogoditi, ako već jedna Hrvatska koja je uvelike odmakla u približavanju Uniji u usporedbi s ostalim zemaljama jugoistočne Europe, što tek čeka zemlje zapadnog Balkana koje se tek nalaze na početku pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Europska Unija zasigurno neće povući svoja obećanja europskih perspektiva koje je dala zemljama regije u Solunu 2003. godine, no mora svima biti jasno da će nakon Hrvatske put do članstva biti vrlo težak i trajati čitav niz godina.

Politizacija pristupnih pregovora u Hrvatskoj

Uz spomenuta dva procesa Hrvatska je suočena i s politizacijom pristupnih pregovora u Hrvatskoj. Tako pojedini mediji pišu kako hrvatski pregovarači dostavljaju Europskoj komisiji lažirane statistike, primjerice da Hrvatska ima 8.000 profesora, a ne gotovo upola manje. Glavni pregovarač Vladimir Drobnjak je u Bruxellesu izjavio kako “sve podatke koje Hrvatska daje Europskoj komisiji u procesu screeninga, daje ih u dobroj vjeri i nakon preciznog proučavanja te na temelju statističkih podataka. Mi Europskoj komisiji ne lažemo, niti nam je namjera lagati”, rekao je glavni pregovarač Vladimir Drobnjak.

Neophodno je potrebno da se hrvatska javnost suoči s činjenicom da će pristupni pregovori biti teški, da su potrebni dvostruki napori, ali da su vrata Europske Unije otvorena. Ulazak u Europsku Uniju posao je cijeloga društva, a ne samo pregovaračke ekipe. Stoga bi bilo bolje uložiti više energije za bolje informiranje hrvatskih građana o Europskoj Uniji umjesto stvaranja negativnog ozračja upitnim podacima i naslovima u medijima za koje je pitanje kome će na kraju koristiti.