1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Gdje je novac iz Naftne industrije Srbije?

Da li je NIS beznadni gubitaš - ili tiskara novca za odabrane? To nije jasno čak i nakon dva izvješća različitih kuća za reviziju. Ali mnogi misle: kako je uopće moguće da naftna tvrtka čini gubitke?

Rafinerija NIS Jugopetrola u Pančevu

Kako je uopće moguće da se naftom stvaraju gubici?

Prodaja NIS-a partneru iz Rusije se odvijala uz vijesti o velikoj dobiti koju proizvodi Naftna industrija Srbije. Beograd je navodio dobit od oko 3 milijarde dinara, revizorska izvješća svjedoče nešto sasvim drugo: gubitak od skoro 8 milijardi dinara u 2008. godini. Kako je uopće moguće da podaci o istoj tvrtki budu toliko različiti? Sijka Pištolova, urednica web-stranice "Energy observer" također smatra kako sa tim izvješćima nešto nije u redu: "Izvan pameti je da je NIS zaista bilježio gubitak. Mislim da on nikada nije poslovao sa gubicima. To što je njegovo rukovodstvo iskazivalo te gubitke, to je radilo prije svega da ne plaća državi."

Kreativno knjigovodstvo u Srbiji

Cijevi koncerna Gazprom

Gdje je novac? I hoće li Gazprom tražiti odštetu na drugi način?

Nameće se zaključak kako je NIS dobro zarađivao, ali da je - namjerno ili slučajno - u poslovnim knjigama iskazivao golem gubitak. Uopće, sustav knjiženja i računovodstvo u Srbiji ima dosta rupa, ističe Pištolova, što svakome ostavlja mogućnost da namješta rezultate poslovanja kako mu u tom trenutku odgovara. Ali ako je to tako, gdje je otišao novac koji je NIS doista zaradio? Sa gospodarsku novinarku nema sumnje: "Sigurno je da je taj novac odlazio na račune političkih stranaka čiji su direktori pretežito bili na čelu NIS-a. Bilo je sigurno i osobnih zlouporaba."

Ekonomist Milan Kovačević smatra kako ta zbrka sa poslovnim rezultatima narušava sliku o poslovnom okruženju u Srbiji: "Ovaj postupak je krajnje loš. On stvara loš dojam u svijetu i loš dojam o našem sustavu revizije kojoj se ne može vjerovati. Teško mi je govoriti o posljedicama: Ako je stranom ulagaču obećana dobit, onda se može dogoditi i da se mora plaćati odšteta."

Moglo bi biti skupo za Srbiju

I bez odštete, taj postupak bi mogao biti skup za Srbiju. Rusija bi kao nadoknadu mogla zatražiti povećanje svog vlasničkog udjela na preko 51%. Možda može i zatražiti i produženje monopola kojeg ima Rusija na tržište naftnih derivata u Srbiji do godine 2014. Sijka Pištolova je uvjerena kako Beograd ne smije pristati na takve zahtjeve i podsjetiti Moskvu da su ionako za male novce došli do Naftne industrije Srbije.

Milan Kovačević ne vjeruje u promjenu vlasničke strukture, ali smatra mogućim plaćanje novčane odštete. A kada je konkretno riječ o Naftnoj industriji Srbije i ugledu kod stranih investitora, Kovačević misli kako je još jedva moguće učiniti neko veće zlo. Siguran je da svi dobro znaju kako je prodana Naftna industrija Srbije i da je ta prodaja bila prije svega politički, a ne gospodarski motivirana.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva