1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Gdje je Božje milosrđe bilo u Auschwitzu?"

Pola milijuna mladih od utorka u Krakovu sudjeluje na Svjetskom danu mladih Katoličke crkve. Oko 300.000 njih posjetit će i bivši koncentracijski logor Auschwitz. U blizini živi njemački svećenik Manfred Deselaers.

DW: Stotine tisuća mladih ljudi povodom Svjetskog dana mladih dolazi u Krakov, a mnogi od njih će posjetiti i memorijalni centar Auschwitz-Birkenau.

Manfred Deselaers: Da, mnoge skupine žele iskoristiti priliku za posjet memorijalnom centru. Očekujemo 30.000 ljudi dnevno, ili oko 300.000 tijekom deset dana trajanja Svjetskog dana mladih. Kako bi se mogli ​​nositi s tako velikim brojem posjetitelja, posjeti su ograničeni. Neće biti pristupa izložbama u blokovima baraka. Umjesto toga će biti postavljeni panoi s velikim fotografijama i informacijama.

Manfred Deselaers

Manfred Deselaers

Ima li tako kratak posjet uopće smisla?

U svakom slučaju, da. Uvijek je dirljiva šetnja kroz ovo autentično mjesto na kojem se sve to zaista događalo. Ali, naravno, važna je i dobra priprema i potom suočavanje s doživljenim. Zbog toga smo postavili posebnu stranicu na Internet (www.sdm2016.cdim.pl). Tu se duhovno postavlja pitanje zla, krivice i praštanja. Za što je čovjek sposoban? Za što su narodi sposobni? Što je naša odgovornost? I gdje je Bog? Gdje je bio Bog u tim danima, a gdje je danas? Ova pitanja su ovdje u zraku i dodiruju srca.

Znači li Auschwitz uopće nešto mladima s drugih kontinenata?

Ne treba podcjenjivati značaj Auschwitza širom svijeta. Podsjećanje na 70. godišnjicu oslobođenja Auschwitza prije pola godine je uživo emitirano skoro svuda u svijetu. Skoro da nije bilo novina koje to nisu spomenule. Auschwitz je postao globalna tema. Na primjer, u Argentini, u domovini pape, to je bilo važno pitanje ne samo za njega, već za čitavu Crkvu, jer tamo postoji relativno jaka židovska zajednica s mnogima koji su preživjeli Holokaust. Auschwitz više nije samo europsko pitanje. Što smo u stanju učiniti? Kakvi ambisi postoje? To se tiče ljudi širom svijeta.

Najpoznatiji hodočasnik će u petak biti papa Franjo. On je već najavio da u Auschwitzu želi samo šutjeti.

Uvijek se mora početi s tišinom, morate slušati glas zemlje. Tako to kažu u Poljskoj. Čovjek mora biti u stanju da bude potresen na ovakvom mjestu. Papa Ivan Pavao II. je odrastao u sjenci Auschwitza. Mnogi od njegovih prijatelja su ubijeni. Bivši koncentracijski logor tada je bio u njegovoj biskupiji. Tako da je bio spreman kada je kao papa došao u Auschwitz, gdje je održao govor. Benedikt je kao Nijemac imao biografsku referencu na ovu priču. Ali je također tiho šetao logorom. I kada je morao govoriti pred kraj svog posjeta kao papa, on je rekao: „Na ovom mjestu riječi presahnu, tu može biti samo potresna šutnja.“ Za papu Franju, koji će prvi put biti ovdje, još je teže naći prave riječi. Posebno imajući u vidu veličinu tuge. Drago mi je što će novinari morati pisati o tišini.

Dakle, mladi bi pri posjetu logoru Auschwitz-Birkenau također trebali šutjeti?

Da, nadamo se da će mladi osjetiti tu atmosferu.

Papa Ivan Pavao II. je također posjetio memorijalni centar Auschwitz-Birkenau

Papa Ivan Pavao II. je također posjetio memorijalni centar Auschwitz-Birkenau

Središnji koncept Franje je „milosrđe“. To je također i moto Svjetskog dana mladih u katoličkoj „Godini milosrđa“. Kako to ide uz Auschwitz?

Prvo pitanje koje se ovdje nameće je: Gdje je bio Bog u Auschwitzu? A pogotovo: gdje je bio milosrdni Bog? Gdje je bila milost Božja u Auschwitzu? I moramo biti oprezni da s brzim odgovorima ne prekrijemo ranu u svom odnosu s Bogom.

Vi živite tu više od 25 godina. Kako se Vi prema tome odnosite?

Ideologija koja je izgradila Auschwitz, oni koji su stvorili Auschwitz, oni su eksplicitno odbacili kršćansku doktrinu milosrđa. Njima je bilo stalo do moći u kulturi borbe – protiv slabih. To nije odgovor na sva pitanja. Jer, to se ipak dogodilo u takozvanoj kršćanskoj Europi. Iz toga proizlazi napor za redefiniranje kršćansko-židovskih odnosa u proteklih 50 godina. Ali postoje znaci milosrđa u Auschwitzu. To su sve svjedočenja ljudi koji kao zatvorenici, kao žrtve u sustavu neljudskosti, nisu dozvolili da postanu neljudi. Ostali su ljudi. Simbol je postao otac Maximilian Kolbe. Njegov životni završni čin je bio čin ljubavi prema drugom zarobljeniku. I na kraju, SS nije imao zadnju riječ, već dobrota ovog svećenika. Isto vrijedi i za sestru Faustinu (1905.-1938.), sveticu milosrđa iz Krakova. U tom smislu, Božansko milosrđe je također odgovor na Auschwitz.

Manfred Deselaers, svećenik iz njemačkog grada Aachena, već 25 godina živi u blizini nekadašnjeg koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. Ovaj 61-godišnjak radi u mjestu Oswiecim (na njemačkom: Auschwitz) u Centru za dijalog i molitvu.

Preporuka uredništva