1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Gdje Grci misle uštedjeti silne milijarde?

Grčki parlament ovoga tjedna raspravlja o novom paketu mjera štednje i u srijedu (29.06.) će o njemu glasati zastupnici u Ateni. 78 milijardi eura bi Grci trebali uštedjeti u idućih nekoliko godina. Evo kako.

Tužna kasica-prasica s grčkom zastavom

Matematički to izgleda ovako: 78 milijardi eura podijeljenih na 11 milijuna Grka znači da bi se na svakom pojedinom stanovniku Hellasa trebalo uštedjeti 7.000 eura, što će on onda i osjetiti na svom bankovnom računu i džepu.

Grci neumorno prosvjeduju protiv planiranih mjera štednje

Grci neumorno prosvjeduju protiv planiranih mjera štednje

Plaća koja sjeda na račun bit će već vrlo skoro nešto manja jer će država s nje skinuti "porez solidarnosti". Oni koji dobijaju do 1.000 eura mjesečno su oslobođeni tog poreza, ali svi prihodi iznad te svote mu podliježu - i to proporcionalno visini plaće. Stopa počinje s jedan, a završava sa četiri posto za one koji imaju "masne" plaće. Profesionalni političari poput ministara ili gradonačelnika prednjače sa svjetlim primjerom - oni će morati plaćati čak pet posto "poreza solidarnosti". Porez na osobna vozila porast će za 10 posto, lož-ulje će biti skuplje pet centi po litri, a odvjetnici, obrtnici i i ostali samostalni djelatnici morat će računati s dodatnim porezom od oko 300 eura. Nije stoga čudo da se narod buni. "Izmišljaju poreze na sve živo. Kad kupiš kutiju cigareta, moraš platiti 70 posto poreza", kaže tako jedan ogorčeni Grk.

Što veći bazen, to viši porez

Viši porezi trebali bi u prvom redu pogoditi dobrostojeće. Onaj tko posjeduju kuću vrijednosti veće od 200.000 eura, morat će ubuduće plaćati dodatni porez. Isto vrijedi i za posjednike jahti većih od šest metara i vlasnike bazena, a pritom važi - što veći bazen, to viši porez.

Može se očekivati da će i posjet restoranima ubuduće biti veći izdatak, jer za gastronomske lokale više neće važiti povlašteni porez na dodanu vrijednost od 13 posto, već normalna stopa od 23 posto. Jedan gastronom iz atenskog predgrađa Nee Philadelphije žali se kako mu ne ostaje ništa drugo nego da sam snosi trošak, jer mu inače nitko više neće dolaziti u lokal.

Tračnice bez vlakova - željezničari u Grčkoj štrajkaju

Tračnice bez vlakova - željezničari u Grčkoj štrajkaju

Svi ti novi porezi trebali bi u državnu blagajnu donijeti 28 milijardi eura. Još 50 milijardi Grčka želi namaknuti prodajom državnih poduzeća poput željeznica, solunskog vodovoda, toplana... Sve bi trebalo biti prodano, pa i udio države u atenskoj zračnoj luci i elektro-distributerima. Tamo zaposleni već štrajkaju protiv planirane privatizacije, a sindikati najavljuju da će tako dugo štrajkati dok vlada ne revidira odluku. Zaposlenici strahuju da će privatni ulagači "skresati" njihove natprosječno visoke plaće i velikodušne "dodatke". Do sada su djelatnici distributera struje, na primjer, dobijali struju za svoje potrebe gotovo besplatno.

Bolji od Amerikanaca i Japanaca?

Evangelos Venizelos

Evangelos Venizelos

Novi ministar financija Evangelos Venizelos je proteklog vikenda priznao: da, planirane mjere štednje su oštre, možda i nepravedne, ali su nužne za spas državnih financija. "Ova bačva bez dna mora dobiti dno. I tek kada se ono ugradi, moći ćemo ponovno ostvarivati gospodarski rast i smanjiti nezaposlenost. Prije toga moramo učiniti sve kako bismo osigurali povrat dugova", rekao je.

Prve mjere štednje trebale bi stupiti na snagu još ove godine kako bi proračunski deficiti bio smanjen s 10,5 na 7,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Kada bi Ateni to uspjelo, Grčka bi i dalje bila na gospodarskom začelju eurozone, ali bi njezin manjak u državnoj blagajni bio manji nego SAD-a i Japana. Te zemlje, naime, računaju s 8 do 10 posto deficita.

Autor: Thomas Bormann/ Istanbul (dd)

Odg. ur.: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic