1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Gdje danas postoje "Berlinski zidovi"?

Zid u Izraelu, "Zelena crta" na Cipru, bedemi na granici SAD-a i Meksika te Europe i Afrike - samo su neke granice koje je gotovo nemoguće prijeći bez da se na kocku ne stavi vlastiti život.

Zid koji dijeli Izrael od palestinskog područja

Zid koji dijeli Izrael od palestinskog područja - istpočni Jeruzalem

Berlinski zid pripada prošlosti. No, iako će se većina složiti kako zidovi i žice ovakvog tipa nikako ne bi smjeli postojati njih i danas ima u velikom broju i to diljem svijeta. Neki su manji, neki veći, neki dijele gradove, većina zemlju od zemlje a većina je opremljena vrhunskom tehničkom opremom kojoj ne promiče ništa. Zajedničko im je da svaki od njih na ovaj ili onaj način krši osnovna ljudska prava o kretanju i slobodi svakog pojedinca.

Jedna od najpoznatijih linija razgraničenja je ona na Cipru. Takozvana Zelena linija nastala je 1974. godine kada se ovaj otok razdvojio na dva dijela – na turski i na grčki dio. Dugačka je 180 kilometara a kako prolazi i kroz zajednički glavni grad, ona Nikosiju čini jedinim gradom na svijetu čiji su dijelovi na ovako brutalan način odvojeni jedan od drugog. Činjenica da je Turska sa svoje strane 2003. godine otvorila vrata za dnevne posjetioce te da se Grčka već godinama nalazi u Europskoj uniji, nije situaciju gotovo nimalo popravila.

Granični prijelaz na sjevernom Cipru

Granični prijelaz na sjevernom Cipru

Umiru u pustinji od gladi i žeđi

„Zid srama“ naziv je kojim borci za poštivanje ljudskih prava nazivaju liniju razgraničenja između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika. Ona je dugačka gotovo 3.000 kilometara a sagrađena je od metalnih ploča i bodljikave žice. Kako bi deseci tisuća policajaca još bolje mogli nadgledati eventualne ilegalne pokušaje ulaska migranata iz Meksika, Guatemale i Hondurasa u SAD, na „Zidu“ je ugrađeno bezbrojno mnogo različitih kamera. Koliko dobro ovaj sistem funkcionira, govori na svoj način i brojka od oko godišnje 400 smrtno stradalih „ilegalaca“ koji budući da ne mogu ući u SAD, danima lutaju po pustinji bez hrane i bez vode.

Izrael, Ceuta i Melilla

Kako bi se navodno zaštitili od palestinskih terorista, Izrael je prije nekoliko godina počeo s gradnjom zida koji već samim svojim izgledom po mnogo čemu podsjeća na nekadašnji Berlinski. „Antiteroristička žica“, kako je nazivaju pobornici ovog zida, dijeli velike dijelove Zapadne obale Jordana od ostatka Izraela. Problem je i u tome da Zid velikim dijelom ulazi na dijelove palestinskog teritorija, dijeleći tako čak i zemlju lokalnih ( palestinskih )seljaka koji sada ne mogu bez korištenja zaobilaznica doći do svojih polja. Dok izraelska vlada tvrdi da se od gradnje Zida smanjio broj terorističkih napada, Međunarodni sud u Den Haagu naveo je u svom izvješću da njegova gradnja masivno smanjuje i ograničava pravo na samoopredjeljenje Palestinaca.

Zid u Izraelu

Zid u Izraelu

Ceuta i Melilla pripadaju Španjolskoj iako se zapravo nalaze na afričkom kontinentu. Kako u ove dvije enklave vlada blagostanje ( za razliku od okolnih zemalja ), a i nalaze se u Europskoj uniji, one su vrlo često ciljevi migranata iz gotovo cijele Afrike. Betonski zid, bodljikave žice, nadgledni tornjevi, naoružani čuvari, kamere svih mogućih tipova – sve se to financira iz blagajne EU-a, u okviru Šengenskog ugovora o zaštiti vanjskih granica. No, usprkos ovim velikim mjerama sigurnosti, mnogima ipak uspijeva prijeći ovu barijeru i tako se dokopati barem mogućnosti nekog boljeg života.

Koreance nitko nije pitao

Vojnici na granici Sjeverne i Južne Koreje

Vojnici na granici Sjeverne i Južne Koreje

Kada je nakon Drugog Svjetskog rata Korea bila podijeljena na Sjevernu i Južnu, istodobno se počelo raditi i na jednom od najbolje čuvanih graničnih prijelaza na svijetu uopće. Liniju razgraničenja odredili su ondašnji Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države – same Koreance nitko nije pitao za mišljenje. Danas je ova granica mjesto na kojem gotovo svakog trenutka može doći do eskalacije sukoba i zbog kojeg stanovnici obje zemlje pate i šest desetljeća nakon razdvajanja. U posebno su teškom položaju stanovnici Sjeverne Koreje koji za razliku od susjeda svoju zemlju ne smiju napustiti, žive u potpunoj izolaciji, nezamislivoj diktaturi i prije svega potpunoj neimaštini i gladi.

Granica između Indije i Pakistana, područje Kašmira

Granica između Indije i Pakistana, područje Kašmira

Zid i električna žica koja dijeli nemirno područje Kašmira od Indije visoki su oko tri metra a dugi 500 kilometara. Indija ovom „linijom“ navodno želi spriječiti ulazak terorista iz pakistanskog dijela Kašmira na njezin teritorij. No, stanovnici ovog područja u tome vide prije svega namjeru Indije da Kašmir zauvijek podijeli.

Autor: Nil Nauman, Claudia Brandt / Ž.Telišman

Odg.ured: A. Legović

Preporuka uredništva