1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

„Gazda“ u nemilosti

Nedavno promovirano djelo koje tematizira najvećeg hrvatskog tajkuna ne uspijeva se, uslijed medijske cenzure, probiti do najšire publike. Pokrenuta je stoga i građanska inicijativa prema javnoj radioteleviziji.

Neobična sudbina zadesila je posljednjih mjeseci dokumentarni film „Gazda“ redatelja Darija Juričana: najprije su ga u listopadu prošle godine dočekali hvalospjevi publike i kritike, a odmah zatim je iznenađujuće pao u sjenu. Film se bavi realnošću Hrvatske od njezina osamostaljenja do danas, uz redateljevu obiteljsku priču, ali i - paralelno te presudno - kroz prikaz poduzetničkog uspona Ivice Todorića i njegova poduzeća Agrokor. Obrada takve ekonomske paradigme, zasnovane na liku i djelu najvećega hrvatskog gazde našeg doba, Juričanovu filmu nedvojbeno je osigurala veći interes publike.

S druge strane, moguće je da je Todorićev utjecaj makar indirektno djelovao i na upadljivi oprez s kojim televizijski i kino-prikazivači zaobilaze „Gazdu“. Slično se dogodilo i s istoimenom knjigom novinara Saše Paparelle koja je nastajala zajedno s filmom; država na nedavnom natječaju nije za javne knjižnice otkupila baš nijedan primjerak toga nesvakidašnje vrijednog publicističkog štiva. „Već smo navikli na bojkot plasmana i filma i knjige 'Gazda' od strane velikih kinoprikazivača, kao i od vlasnika knjižarskih lanaca“, kaže ovaj novinar Poslovnog dnevnika i suradnik Darija Juričana.

Savez udruga i sindikata

Kroatien Tennisverband - Goran Ivanisevic (picture-alliance/Pixsell/S. Midzor)

Ivica Todorić ( u sredini)

„Tako za 'Gazdu' nije bilo mjesta npr. u dvoranama Blitz Cinestara“, nastavlja on, „iako se ista tvrtka reklamira pod egidom 'ponosni na hrvatski film'. U početku su se nemušto izvlačili kako taj naslov neće privući publiku, a kad smo počeli puniti onih par dvorana kod nezavisnih prikazivača koji su nam otvorili vrata, potvrdilo se da je to bio samo jeftin pokušaj." Paparella napominje da je poznato da je vlasnik najvećeg lanca kino-dvorana u Hrvatskoj realizirao više poslovnih projekata s Agrokorom, pa zacijelo ne želi da se priča o „kontroverznom poduzetniku“ prikaže baš kod njega.

Kroatien Wirtschaftsjournalist Sasa Paparella (privat)

Saša Paparella

„Od javne televizije ipak očekujemo drugačiji stav“, dodaje naš sugovornik, a u skladu s takvim pogledom je i posebna inicijativa desetak hrvatskih sindikalnih i civilno-udrugaških adresa (Zelena akcija, Pravo na grad, BRID, GONG, Klubtura, HURS, NCS, Nova solidarnost, Preporod i TEHNOS) koje s kraja prošlog mjeseca prikupljaju potpise za peticiju s ciljem prikazivanja „Gazde“ na HTV-u. Točnije, za peticiju kojom bi odgovorne na Prisavlju naveli da ovaj dokumentarac uvrste u svoj program, budući da potonji dosad nisu samostalno pokazali interes da posegnu za njim. Indikativna je i šutnja kojom su veliki mediji zastrli činjenicu organiziranja peticije – o njoj javljaju gotovo isključivo manji ili nezavisni portali.

Todorić je najveći medijski oglašivač u Hrvatskoj, naime, i najveći distributer te prodavač novina, pa u pravilu kritički o njemu pišu i govore tek rijetke medijske kuće. No javna radiotelevizija, tj. Služba za komunikacije, odgovorila nam je da su „svi neovisni proizvođači audivizualnih djela pozvani odazvati se na javne pozive HRT-a za nabavu programa", o čijim se rezultatima javnost pravodobno obavještava. Podsjetili su nas i da je „autor filma 'Gazda' Darko Juričan bio gost u emisiji 'Nedjeljom u dva' HRT-a u listopadu prošle godine", a to valjda kazuje o nepristranosti te javne institucije.

Javna rasprava o programu

Kroatien Werbung für Supermarkt Konzum (picture-alliance/dpa/R. Goldmann)

Sveprisutni lanac

Ipak, jasno je da svrha radiotelevizije u javnom vlasništvu uključuje i samoinicijativno posezanje prema vanjsko-produkcijskim informativnim sadržajima, pogotovo u slučajevima kad uokolo postoji sumnja u cenzuru i bojkot. Spomenute udruge i sindikati, međutim, vode se u svojoj akciji za još nekim dodatnim principima: javnost ne bi trebala samo prigodno, ad hoc reagirati kroz ovakve inicijative, kad je posrijedi program na HRT-u, nego bi rasprave o njegovu sadržaju trebale postati uobičajena pojava. U svakom slučaju, veoma primjerena i poželjna u demokraciji te progresivnoj medijskoj praksi.

„Peticija ima funkciju simboličkog ojačavanja zahtjeva prema HRT-u, kao i informiranja javnosti o namjeri upućivanja tog zahtjeva, što će uslijediti u veljači. No također smo htjeli potaknuti raspravu o sadržajima primjerenim za javnu televiziju. Raspravu koja je u javnom prostoru potisnuta u korist raznih površnih partikularnosti koje pak nisu sama srž glavnih društvenih problema“, rekla nam je Marina Ivanić iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). A prema njezinim riječima, od velikog je društvenog značaja i tijesna suradnja poznatih nevladinih udruga i sindikata na tom planu.