1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Sport

Galopom u stečaj

Nekada se pri spominjanju klađenja odmah mislilo na utrke konja. Danas, u vremenu interneta i online-kladionica, sve više konjičkih klubova se bore za opstanak, jer se mnogi radije klade na digitalne konje nego na prave.

Tko će prije do stečaja?

Tko će prije do stečaja?

Sljedeći vikend će biti toplo i tlo će biti suho. Stručnjaci za galopne utrke s hipodroma u Baden-Baden-Iffezheimu znaju kakvo tlo konjima najbolje odgovara za predstojeću utrku. Ništa ne smije krenuti po zlu, pogotovo ako se ima na umu koliko se zadnjih godina negativnih stvari dogodilo iza kulisa hipodroma.

Ove sezone stoji mnogo više na kocki od samih prihoda iz kladionice. Ako međunarodni klub i sljedeće sezone želi organizirati utrke, mora ovaj vikend pokazati da se s utrkama da zaraditi novaca. Najvjerojatnije to neće biti dovoljno, jer vlastitom snagom klub to ne može preživjeti. Od lipnja je konjički klub u stečaju. Do kraja rujna se mora složiti stečajni plan. Spas se traži u dobrom ulagaču.

Klub ima dugove od 14,2 milijuna eura. S obzirom na godišnju zaradu od 10 milijuna eura, to je mnogo. Nije se samo posuđivalo od banaka, nego i od pojedinih članova. To i sve veći pad prihoda od klađenja su konjičkom klubu slomili vrat.

Kao i većina sličnih klubova u Njemačkoj, Baden-Baden nema mnogo vlastite imovine. Teren pripada gradu. Pronalazak ulagača, kojem ne možete dati nikakvo jamstvo, se čini kao nemoguća misija. Vlasnici se zato uzdaju u razgovore s vjerovnicima i gradom kako bi smanjili veličinu duga. Također se nadaju u bolju suradnju s drugim klubovima, od kojih se očekuje da smanje tekuće troškove, te troškove organizacije.

Raspad klađenja

Velika nagrada Baden-Badena - klasik

Velika nagrada Baden-Badena - klasik

Dobar dio ovog razvoje se da objasniti pojavom internet i online klađenja krajem 90-ih godina. Od kada su kladioničari svoje poslove prebacili u virtualni svijet, te otvorili virtualne urede na Malti i sličnim zemljama kako bi izbjegli plaćanje poreza u Njemačkoj, prihodi za 40-ak ovakvih klubova drastično padaju. Na vrhuncu 1994. godine od klađenja na hipodromima se zarađivalo oko 144 milijuna eura godišnje, sredstva koja su išla direktno u klub. Lani je zarada iznosila samo 40 milijuna eura. S obzirom na gospodarske promjene zadnjih 10-ak godina, stanje je mnogo drastičnije nego što brojke govore.

Ovi prihodi su ključni. Klubovi imaju zakonsko pravo, da četvrtinom ovih novaca pokriju svoje troškove. Sa sponzorstvima, ulaznicama i naknadama za treniranje se to ne može ostvariti. Klubovi se već godinama bune protiv politike, koja mirno gleda kako kladioničari zaobilaze zakone, te tako godišnje zakidaju državu za 20 milijuna eura poreza. Peter Brauer, glasnogovornik konjičkog saveza, kaže kako su u mnogim zemljama zabranjeni „kladioničari“ i naglašava da tamo gdje jesu dozvoljeni, kao npr. u Engleskoj, moraju platiti dio od prihoda konjičkim klubovima.

Nema ništa bez pomoći grada

Dobri konji zarade do 140.000 eura po oplodnji

Dobri konji zarade do 140.000 eura po oplodnji

Klub je uspio postići da kladioničari za prava TV prijenosa plate veću naknadu. Najveći problem konjičkog sporta zadnjih godina je manjak promocije. Nedostaju investitori, samo ove godine su dva odustala, jer nisu mogli skupiti traženih 30 milijuna eura.

Ova sudbina je pogodila mnoge klubove u zadnje vrijeme. Svako si pomaže, onako kako zna. Najčešće ide samo uz pomoć grada, s novcem poreznih obveznika. Klubovi, koji imaju vlastitu imovinu, imaju bolje šanse da prežive. Samo zato je tradicionalni hipodrom u Berlinu, Berlin-Hoppegarten, uspio naći privatnog kupca. Prodan je za 3 milijuna eura, te je trenutačno jedini privatni hipodrom u Njemačkoj. Vrijeme će pokazati da li koncept valja.

Istodobno je konjički sport pun i financijskih uspjeha. Uzgoj i trening trkaćih konja je kako savez tvrdi, uglavnom nedostatan, no zna se dogoditi da iz njega izraste jedan izniman konj kao Monsun. Pravi europski prvak iz obitelji Schlenderhahn. S takvom izvanrednim grlom se da zaraditi veliki novac. Za jednu oplodnju s tim pastuhom, vlasnici kobila moraju platiti astrionomskih 140.000 eura.

Autor: Bernd Freytag/ mj

Odg. ur.: nk

Preporuka uredništva